Najnoviji podaci EUROSTAT-a o porastu javnog duga u Hrvatskoj razlog su zbog kojih je u Saboru tražena stanka. 

Vesna Šakre Ožbolt (DC) navela je da najnoviji podaci pokazuju da je javni dug potkraj trećeg tromjesečja prošle godine dosegnuo 78% BDP-a. S obzirom na to da se dug u trećem tromjesečju prošle godine povećao na godišnjoj razini sa 70,7% na 78%, Ožbolt upozorava da se Hrvatska time svrstala u top tri zemlje koje su, zajedno sa Slovenijom i Bugarskom, zabilježile najveće povećanje udjela duga u BDP-u u odnosu na razdoblje prethodne godine. Ožbolt navodi da je to posljedica vrlo sporih strukturnih reformi.

- Hrvatska ni u 2014. nije uspjela stabilizirati javni dug, sporo se provode reforme javnog sektora. Nijedna Vlada do sada nije pronašla čarobnu formulu kako efikasno odraditi restrukturiranje javnog sektora - kazala je Ožbolt.

Zalaže se da se konačno donese Strategija upravljanja javnim dugom i da se donese Zakon o javnom dugu.

Nezavisnom Branku Vukšiću čini se da je praksa ove Vlade da svako malo na telefonskim sjednicama gospodin Zoran Milanović kaže svom ministru financija: "Daj mi molim te nabavi 4 milijarde".

- I ode se s koferčićem i nabavi se taj novac. I to nije dug, taj dug nije problem gospodina Zorana Milanovića i nas koji smo danas ovdje u Saboru, to će biti problem budućih generacija. Tko će otplaćivati taj dug? Ne oni koji se zadužuju nego oni koji tek dolaze. A znamo da ti koji, zbog čega, upravo zbog tog straha, zbog besperspektivnosti je 50.000 ljudi napustilo zemlju - upozorio je.

Slaže se da nam je potreban Zakon o javnom dugu u kojem bi morala stajati odredba "više se ne smijemo zaduživati" što je, svjestan je, gotovo nemoguće.

- Ovo jest crveno svjetlo, ne treba prizivati grčki sindrom, mislim da se to Hrvatskoj neće dogoditi, ali bilo bi dobro da netko dođe iz Vlade, a to je premijer i ministar vanjskih poslova i da pojasne što to znači, na koji način mislimo gospodariti s vanjskim dugom i kako ćemo to vraćati. Hoćemo li se pridružiti onima koji traže otpis dugova - zaključio je Vukšić.

Ivan Šuker (HDZ) ne zna zašto bi se Zakon trebao donijeti.

- U onom trenutku kada se digne ruka za proračun dignuli ste ruku za povećanje javnog duga i ne znam što bi promijenili zakonom. Kada je krenula kriza i kada se išlo u ustavne promjene predlagali smo da deficit državnog proračuna bude ustavna kategorija. Tada sam kao ministar financija bio javno ismijan doslovno. Kakav deficit, kakav Ustav, a kada pogledamo danas situaciju onda vidite da je itekako trebao iz razloga da svi oni koji troše proračunska sredstva moraju znati što im je po Ustavu dozvoljeno i što im nije dozvoljeno - kazao je.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor pozvala je pak na konsenzus stranaka po pitanju deficita i duga. Podaci EUROSTAT-a su kaže zabrinjavajući te smatra da bi kao zemlja trebali postići dogovor o reformama i kako ih provoditi uz konsenzus vodećih stranaka.