Sabor će u srijedu raspraviti prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj plaći kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u EU. Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no međutim, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, hrvatsko zakonodavstvo, posebice taj zakon, već je u značajnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i na način da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Tako, kako stoji u Vladinom dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto. 

Izmjenama zakona dodaju se i dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ta dva kriterija su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće.  

Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće, rekao je Piletić.

Zastupnici će raspraviti i izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, kojim se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.

Na taj način, piše u Vladinom dokumentu, procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.

Zastupnici će raspraviti i oporbeni prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo propuste Vlade i CERP-a te drugih državnih institucija u zaštiti nacionalnih interesa u kutinskoj Petrokemiji.