Saborske zastupnike očekuje još jedan dinamičan tjedan u kojem će raspravljati o rebalansu državnog proračuna, o razrješenju predsjednika Upravnog vijeća HERA-e te o položaju hrvatskog naroda u BiH, a obratiti će im se i predsjednik ukrajinskog parlamenta.
Na početku sjednice u srijedu saborskim zastupnicima obratiti će se predsjednik Verhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk koji u Hrvatskoj boravi u povodu održavanja Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme.
Slijedi rasprava o izvješćima o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (BiH) za 2020. i 2021.
Svestrani partnerski odnos s BiH , jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda i rad na poboljšanju njihova položaja i uvjeta za život te euroatlantski put BiH glavne su odrednice pristupa Vlade, stoji među ostalim u izvješću.
Za četvrtak planirana je rasprava o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna.
Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, posebice rast prihoda od PDV-a, za 2,1 milijardu kuna, te od poreza na dobit, za dvije milijarde kuna.
Riječ je o drugom rebalansu proračuna za 2022. nakon onog krajem svibnja u odnosu na koji je Vlada znatno podigla stopu rasta BDP-a ali i projekciju stope inflacije za ovu godinu.
Naime, u originalnom je proračunu Vlada prognozirala stopu rasta BDP-a ove godine od 4,4 posto, da bi je rebalansom iz svibnja smanjila na 3 posto, a sada procjenjuje da će gospodarski rast ove godine biti 5,7 posto.
Istodobno je stopu inflacije u ovoj godini podigla na 10,4 posto, u odnosu na procjenu iz rebalansa iz svibnja kada je projekcija bila 7,8 posto.
Sabor će tjedan zaključiti raspravom o prijedlogu Vlade da se dužnosti predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) razriješi Danijel Žamboki na osobni zahtjev, te član Vijeća Dalibor Pudić zbog isteka mandata.
HERA se našla pod povećalom javnosti zbog njene sporne uloge u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Ininog plina uz štetu veću od milijarde kuna. HERA-inu ulogu u toj aferi kritizirao je i saborski Odbor za gospodarstvo, na kojemu je zatražen odlazak čelnih ljudi te Agencije.