Aktulna situacija, Kazneni zakon te loš položaj radnika i pitanje minimalne plaće teme su oko kojih su saborski klubovi zatražili stanku prije početka rada na plenarnoj sjednici. Za stanke su se javili Miro Bulj (Most), Željko Glasnović (NH), Gordan Maras (SDP) te Ante Babić (HDZ).

Nakon stanke Nikola Grmoja (Most) progovorio je o slučaju Agrokor koji, kaže, želi vratiti u fokus jer je namjerno maknut u stranu. Ustvrdio je kako se oko Agrokora nikada ništa nije htjelo ništa poduzeti nego bi se odmahnulo rukom. Govorio je o slučaju preuzimanja Badela,  a naveo je kako je iz slučaja Agrokor vidljiva sprega politike i gospodarstva. 

- Uz pogodovanje države, premijera Andreja Plenkovića i ministra Zdravka Marića te bivšeg Todorićevog direktora Darka Kneza, nekad div, a danas još respektabilna tvrtka Badel nestala je u šaci malog Meteora. Operacija počinje tako što je bivši direktor Konzuma Darko Knez u svibnju 2016. za 18 milijuna kuna kupio 25 posto dionica tvrtke Meteor, mjesec dana kasnije tijelo pod izravnom ingerencijom ministra financija Marića otpisuje 107 milijuna kuna Badelovih dugova prema državi, a u veljači ove godine pod pokroviteljstvom i uz pogodovanje Plenkovićeve Vlade preuzima Badel 1862 premda je ponuda slovačkog alkoholnog diva bila peterostruko izdašnija - naveo je Grmoja.   

Naveo je kako se "kvaka 22" krije u odgovoru na pitanje zašto su Plenkovićevi ministri prepustili Badel slabijem ponuđaču u tobože otvorenoj tržišnoj utakmici. 

- I nepismenima je jasno čija je ponuda bila bolja i za radnike i za vjerovnike pa i za sam Badel, ali je ipak Meteor grupa dobila dobila vjetar u leđa od Plenkovićeve Vlade. U ime te tipične hrvatske privatizacijske muljaže tako je u rukama HDZ-ovih stranačkih kolega završila zlatna koka, što Badel još jest iako su ga sve dosadašnje upravljačke garniture temeljito pelješile i izmrcvarile - rekao je. 

Uprava Badela napravila je sve što je mogla kako bi odabrala Meteor grupu, bez obzira što je drugi ponuđač nudio više, država i banke su prihvatile Meteorov plan, poručio je.

Gordan Maras (SDP) govorio je o ljudima koji rade za minimalnu plaću  te zakašnjeloj odnosno nikakvoj reakciji premijera Andreja Plenkovića na ovaj problem. Izvijestio je kako SDP u saborsku proceduru danas daje svoj prijedlog zakona. Maras je upozorio da stotine tisuća ljudi u zemlji radi vrlo teške poslove za minimalnu plaću od 2800 kuna, dok istovremeno imamo famu da se radnike ne može platiti više. Naveo je slučaj taksi prijevoza Cammeo te pozvao inspektorat da provjeri navode koje ima. Izvijestio je kako prema njegovim informacijama 600 vozača radi za minimalnu plaću i to po 12 sati dnevno. Naveo je kako se tvrtka u 2016. godinu pohvalila dobiti od preko 10 milijuna kuna. Naveo je da bi i u slučaju da radnicima povećaju plaće za 500 do 600 kuna tvrtka i dalje imala vrlo visoku dobit. 

- Država bi trebala dizanjem minimalne plaće zaštiti ljude da ih se ne iskorištava da rade za 2800 kuna. Tvrtka iskorištava radnike i država bi na to trebala reagirati, a poziva inspektorat da provjeri moje navode. Moramo zaštititi ljude. Pozivam i vladajuću većinu i HDZ i da se konačno probudi i podrži podizanje minimalne plaće koju predlaže SDP - poručio je Maras. 

Ante Babić (HDZ) ustvrdio je da se u Saboru reciklira nešto dobro poznato.

- Jučer se moglo čuti da premijera treba uhititi, da Vlada treba podnijeti ostavku, a ne nudi se ništa novo. Ta bolesna ambicija da bi se došlo na vlast nije dobra - poručio je Babić. 

Marasu je uzvratio i da je tvrtka Cammeo o kojoj govori vezana uz SDP i neke njihove bivše ministre.  Za povredu poslovnika javio se Maras. 

- Nemoguće je da HDZ zna o čemu ćemo mi sve govoriti, pa da u izlaganju govori o temama o kojima smo mi govorili. Ovdje imamo tzv. flaster javljanje iz HDZ-a. Svako jutro je HDZ zadnji i referira se na sve o čemu mi govorimo. To nije u redu i molim da nas sve stavite u istu poziciju - pozvao je Maras predsjedavajućeg Gordana Jandrokovića. Odbacio je i HDZ-ove teze o povezanosti između SDP-a i Cammea.

Babić (HDZ): Hrvati u BiH traže što i druga dva konstitutivna naroda

Hrvati u BiH za sebe ne traže ništa više, ali neće i ne mogu pristati na ništa manje od onoga što imaju druga dva konstitutivna naroda, poručio je u utorak iz Hrvatskog sabora HDZ-ov zastupnik Ante Babić.

Cilj hrvatske politike u BiH je potpuna, ustavnopravna institucionalna ravnopravnost hrvatskog naroda sa ostala dva naroda i niti jedno institucionalno rješenje koje ne polazi od tog standarda za nas nije prihvatljivo, rekao je Babić, tumačeći da je premijer Andrej Plenković otišao među Hrvate u BiH kako bi rekao određene stvari bitne "kako za nas, tako i za Hrvate u BiH".

Hrvati u BiH jesu najmalobrojniji narod, ali nisu manjina, nego jedan od tri konstitutivna naroda, naglašava Babić.

Ustvrdio je da su aktualne političke tendencije u BiH i ponašanje prema Hrvatima ispod razine kakvu imaju pojedine nacionalne manjine u nekim državama.

- To je problem koji mora biti riješen jer je hrvatski identitet jedan od temelja identiteta BiH - kaže Babić.

Osvrnuo se i na presudu haškog suda bosansko-hercegovačkoj šestorici. Presuda bilo kojeg suda, pa i onog u Haagu, koji se koristi da bi se stigmatizirao cijeli jedan narod, za nas nije prihvatljiva, rekao je HDZ-ov zastupnik.

Petrov: Ostavili ste Hrvate u BiH, ali niste zaboravili na njihove glasove

Položaj Hrvata u BiH razlog je zbog kojeg je Božo Petrov (Most) tražio stanku u Saboru, a za istu se javio i Ivan Šuker (HDZ). Petrov je poručio kako se nada da će premijer Plenković prilikom posjeti BiH možda nešto i naučiti. 

- Možda nešto i osjeti, možda se dogodi čudo. Možda mu se netko usudi prići Andreju Plenkoviću pa mu kaže kako se Hrvati u BiH zapravo osjećaju. Možda mu zazvoni patnja koju oni osjećaju, možda osjeti kako se osjećaju ostavljeni. Ako nas povijest uči kako ćemo se provesti u budućnosti, onda od ovog PR posjeta neće biti nikakve koristi za hrvatski narod u BiH. Ali nećemo stati prozivati dok se ne pokrenete - rekao je Petrov.

Upitao je li normalno da vlast nema dugoročnu strategiju prema Hrvatima u BiH, da Sabor nema konsenzus o stavu prema Hrvatima u BiH te da se odnos prema Hrvatima u BiH mijenja ovisno tko je u vlasti na Hrvatskoj, nizao je Petrov pitanja.

- Je li normalno da zbog svega navedenog nema jasnog stava nego sve završi na ispraznim riječima, poput "Hrvati u BiH, mi stojimo uz vas.", dok oni traže dokumente kako bi se odselili, tamo gdje izdaja manje peče, jer sve na tom drugom mjestu, ne podsjeća na nju? Ostavili ste te ljude.. Stjepan Mesić im je poručio da se okrenu Sarajevu, vi ste im slali novinske članke. Čak je nevjerojatno ali će vam ljudi u BiH, ako ne govore u kameru, reći da je SDP napravio više nego HDZ za Hrvate u BiH... Toliko koliko stojite uz njih. Samo jedno niste zaboravili: niste zaboravili pred izbore pokupiti glasove - ustvrdio je prvi čovjek Mosta. 

'Dok nešto ne napravite za Hrvate iz BiH, ne zaslužujete lijepe riječi'

Upitao je vladajuće jesu li svjesni moguće dalekosežnosti haške presude na Hrvate u BiH i što će se s njima biti ne promijeni li se Izborni zakon. 

- Nećemo stati dok se ne pokrenete. Dosta je bilo lijepih riječi. Dok nešto ne napravite za Hrvate iz BiH, ne zaslužujete lijepe riječi - poručio je Petrov. 

Ivan Šuker (HDZ) uzvratio mu je pitanjem što bi bilo da premijer Plenković nije otišao u BiH. 

- Ako ode, nije dobro, što god napravi nije dobro. Ova tema ne zaslužuje političko prepucavanje jer svi mi koji smo vezani za taj kraj dobro znamo što je zadnjih 50 godina snalazilo Hrvate u BiH - rekao je. 

Poručio je da je Plenković u BiH morao otići s ljudske, političke i državničke strane.  

U reviziji ključni neovisnost i odgovornost

Saborski zastupnici suglasili su se u utorak, raspravljajući o konačnom tekstu Zakona o reviziji, da su u revizorskom poslu ključni neovisnost i odgovornost, te da je dobro što se kontrola revizorskog rada s revizorske komore seli u Ministarstvo financija.

Novi zakon predviđa da će Ministarstvo financija postati nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.

To je dobro jer je Hrvatska revizorska komora bila u potencijalnom sukobu interesa sa samim revizorskim društvima, rekao je SDP-ov Boris Lalovac. Naglasio je pritom kako bi bilo dobro, s obzirom da zakon stupa na snagu za 20-ak dana, da se vidi kako se Ministarstvo financija ekipiralo i koliko će nadzornici biti plaćeni.

Ne možete očekivati da primite službenike na plaću od možda četiri, pet tisuća kuna i da oni nadziru velika revizorska društva i stručnjake čije su plaće od 20 tisuća do 50 tisuća kuna, primijetio je Lalovac.

Ne brine li vas koncentracija moći u Ministarstvu financija, uzvraća bivšem ministru financija Ivan Lovrinović (PH), podsjećajući da je nekada porezni USKOK bio izvan Ministarstva, sad je u njemu, a isto se sada događa i s revizijom.

Ako EU Direktiva kaže da revizorska komora ne može raditi nadzor, postoje samo dvije mogućnosti: osnivanje nove regulatorne agencije ili da to radi tijelo unutar Ministarstva, poručuje HDZ-ov Ivan Šuker i ističe da je njegov Klub zastupnika za ovo drugo.

Za sedam tisuća kuna teško je dobiti stručne ljude

Neka država kontrolira, ali onda preuzima veliki rizik, dodaje Tomislav Žagar (Most).

Božica Makar (HNS) ne spori kako je dobro da se nadzor s komore prebaci u Ministarstvo, no propituje je li Ministarstvo spremno preuzeti tu odgovornost. Za sedam tisuća kuna teško je dobiti motivirane i stručne ljude koji će kontrolirati revizorke kuće, upozorava zastupnica.

Poručujući da su neovisnost i odgovornost revizora ključne riječi, zastupnici su pozdravili postrožavanje uvjeta za ovlaštene revizore i društva, te obvezu njihova stalnog usavršavanja.

Propisano je da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim društvom, do sada su mogli raditi na više mjesta.

Revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa moraju imati najmanje tri zaposlena ovlaštena revizora u punom radnom vremenu, umjesto dosadašnja dva.

Zastupnici su podržali uvođenje rotacije revizorskih društava. Početni angažman od godine dana revizorskog društva koji obavlja reviziju subjekta od javnog interesa može se produljiti najdulje na sedam godina, objasnio je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić.