Burna rasprava vodi se u Saboru o Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je već u javnosti kolokvijalno nazvan Mamićev zakon. U Vladi kažu da je cilj urediti sustav financijskog poslovanja, računovodstva, te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija.

- Promet preko računa neprofitnih organizacija u 2012. godini je iznosio 13,7 milijardi kuna odnosno 4% BDP-a. Promet koji se ne oporezuje - kazao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Napomenuo je da udruge imaju prihode od 4,5 milijarde kuna, a najveći dio čine donacije od kojih najveći broj dolazi iz proračuna općina, gradova, županija te centralnog proračuna. Lalovac je upozorio da je iz izvještaja vidljiv veliki nesrazmjer prihoda i prometa.

- Sve van, sve mora biti javno, porez moraju plaćati i udruge poglavito u djelu PDV-a s time se nemamo što igrati - kazao je nezavisni zastupnik Damir Kajin koji je ustvrdio da su se neprofitne organizacije udružile kako bi u tajnosti držala financijska izvješća.

- Prihod je 4,5 milijarde kuna, ali preko računa udruge vrte i to neoporezovano 13,6 milijardi kuna. Gdje je tih 9 milijardi kuna završava? Udruge znači, i to sve bez crkve, udruge bez crkve imaju 800 milijuna kuna na računima keša, imaju 400 milijuna kuna uročeno, imaju 120 milijuna kuna uročeno u dionice ponavljam, riječ je o 10% proračuna bez novca koji kontrolira crkva. Deset posto proračuna curi i u sivoj je zoni. Uvedite red i dosta te otimačine. To je cijeli jedan hrvatski deficit - poručio je Kajin.

Branko Vukšić (Laburisti) slaže se da je potrebno napraviti reda u tom sustavu, ali napominje da treba razlikovati neprofitne organizacije, koje su stvarno neprofitne organizacije od onih koji su u ušle u taj prostor samo da bi jamile, samo da bi opljačkale društvo, samo da bi lakše poslovale.

"Mutež treba odvojiti od bistre vode"

- Ovdje je puno muteži i tu mutež treba odvojiti od bistre vode - kazao je. Pozvao je zastupnike da o ovom osjetljivom zakonu raspravljaju vrlo oprezno kako se ona ne bi pretvorila u lov na vještice i da se vrijedni ljudi ne bi proglasili lopovima jer velika većina radi dobro. Podsjetio je da se zakon već kolokvijalno nazvan Mamićev zakon.

- Jasna mi je nakana ovog zakona, stati na kraj nogometnim i drugim mešetarima, no pitanje je činimo li to na dobar način. Trebamo stati na kraj onima koji zbog bahatosti na čelo muzikantma lijepe po 500 eura, koji nemaju velike prohode, a imaju milijarde - poručio je.

Upozorio je da zakon kako je napisan ne razlikuje zgradu Centralnog Komiteta od Katedrale te da su svi svrstani u isti koš. Podržava nakanu da svi koji primaju novac poreznih obveznika moraju podnositi račune i podastrjeti javnosti izvještaje na što taj novac troše kako bi se znalo na čijim se računima vrte stotine milijuna kuna. Ipak stava je da zakonodavac koristi male ribe kao mamac da bi se upecale velike ribe. Vukšić je kazao da je ovaj zakon najopasniji za sindikate koji se trpaju u isti koš sa svim organizacijama.

- Gospodine Lalovac, morate znati što hoćete. Jedno je voluntarizam, drugo je profesionalizam. NGO nije d.o.o., prema tome bitni su uvijek efekti određenog zakona i šta se želi. Ako se naglašava od ministra Jovanovića da je ovo Mamićev zakon onda je trebao mijenjati Zakon o sportu, a ne kažnjavati udruge - rekao je Krešimir Bubalo (HDSSB).

Lalovac mu je uzvratio da cilj zakona nije primarno fiskalni učinak već uvođenje jasne regulative.

Koalicijski partner Goran Beus Richembergh (HNS) u replici je upozorio da predlagatelj zakona (Ministarstvo financija) uopće ne razumije razlike između pojmova neprofitna organizacija, neprofitna udruga, nevladina organizacija, civilni sektor.

- Kao da nikad niste čuli da postoji i socijalno poduzetništvo, da postoje neprofitne tvrtke, pa jesmo li na to došli da Hrvatska nakon 2002. godine onog iznimno povijesno važnoga sporazuma između Vlade RH i nevladinog sektora, 12 godina nakon toga još uvijek barata krivim pojmovima - kazao je.

Ukoliko se želi uvesti reda, HNS-ovac je poručio da imamo čitav niz propisa gdje se to može i treba riješiti. Osvrnuo se i na podatak od 4,5 milijarde kuna prihoda koje je iznio zamjenik ministra financija.

- Jel vi znate koliko je socijalni kapital u tim udrugama, znadete li vi koliko košta sat terapijskog jahanja, sat rada s djecom u izviđačkome kampu, sat rada vrhunskoga glazbenoga pedagoga? Hoćemo li tako mjeriti? - upitao je.

Zakon predviđa da će neprofitne organizacije ako ostvaruju više od 230.000 kuna prihoda morati osnovati trgovačko društvo izuzev pružanja usluga najma i zakupa. HNS-ovca zanima zašto se izvlači priča o zakupu i najmu.

- Pa to je čista gospodarska djelatnost, znači netko tko može 5 milijuna kuna godišnje ostvariti od toga, od te aktivnosti ne mora ići u osnivanje ničega niti plaćati poseban porez na dobit, a onaj tko krvavo radi da bi neprofitnom i neprofesionalno volonterskom sustavu zaradio novac kako bi ga uložio dalje i od jedne kune stvorio tri on ulazi u ove škare, mnogo toga nije jasno - ustvrdio je.