Sabor raspravlja o Zakonu o gospodarenju otpadom kojim se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada (65 umjesto 50 posto) te novi niži ciljevi za odlaganje otpada (10 posto), no oporba drži da je zakon bez vizije, nedovoljno ambiciozan i ne nudi rješenja.
Tim prijedlogom, koji je pred zastupnicima u četvrtak u prvom čitanju, zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice slamki, pribora za jelo, štapića za uši) , a od 1. siječnja iduće godine i laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Izuzetak su, pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe samo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Cilj je da u dužem razdoblju imamo održiv sustav te čišću i ekološki zaštićeniju RH, niskougljično društvo do 2050. dodao je.
Marin Miletić (klub Mosta) ustvrdio je kako predloženi zakon ne donosi potrebna rješenja, nema vizije i temelji se na zastarjelim tehnologijama, a koncept županijskih centara gospodarenja otpadom ocijenio je promašenim financijski, ekološki i zdravstveno, jer su štetni za zdravlje i okoliš.
Miroslav Škoro (klub Domovinski pokret) smatra kako imamo štetan i neodrživ sustav gospodarenja otpadom koji troši velik novac, a ne daje rezultate. Predloženi zakon ne donosi nikakve promjene i ne omogućava ostvarenje zacrtanih ciljeva, već stvara štetu za okoliš i građane. EU podiže ciljeve, a mi ih smanjujemo u odnosu na aktualni plan zbrinjavanja otpada, rekao je upitavši gdje je odgovornost za to. Mi plaćamo, a ne odgovara nitko, upozorio je Škoro.
Upitao je što je ambiciozno u smanjenju predviđene količine zbrinutog otpada, na što mu je ministar Ćorić odgovorio da je prethodni plan postavljen nerealno.
Sandra Benčić (klub Zeleno-lijevog bloka) upozorila je na problem odlagališta Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznad malostonskog zaljeva koji ugrožava proizvodnju školjki. Zakonski bi prijedlog trebao biti prilika da se Hrvatska makne s dna EU kada je riječ zbrinjavanje otpada. Zauzela se za zabranu stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda.
Mišel Jakšić (klub SDP-a) založio se za uvođenje tržišta otpadom i veću ulogu države u otkupu otpada te pomoći županijama, gradovima i općinama u izgradnji sustava gospodarenja otpadom 'jer se prečesto to prepušta nerijetko sumnjivom privatnom kapitalu'. Sanja Udović (SDP) je ustvrdila kako se zakonskim prijedlogom na mala vrata uvode spalionice.
Hrvoje Zekanović (klub Hrvatskih suverenista) upozorio je na problem jednokratne ambalaže pozvavši državne institucije da svojim primjerom pokažu što treba raditi. Ustvrdio je kako Hrvatska, nakon što regionalni centri prikupe razvrstani otpad, uz plaćanje šalje u inozemstvo umjesto da ga sami iskoristimo. 'Mi bauljamo', poručio je.
Anka Mrak Taritaš (klub Glas-Centar) istaknula je da zakon mora biti provediv i dati odgovor na pitanje što želimo. Upozorila je na problem zbrinjavanja povećanih količina građevinskog otpada nakon obnove potresom pogođenih područja. Otpad treba biti prilika, poručila je.
Ljubomir Kolarek (klub HDZ) najavivši potporu zakonskom prijedlogu istaknuo je kako treba potaknuti jedinice lokalne samouprave da potiču građane na razvrstavanje otpada. Ustvrdio je i kako bi neugodnih mirisa s odlagališta otada Marišćina bilo manje kada bi se više razvrstavao otpad.
Zakonskim se prijedlogom, među ostalim, propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom država i županije, odnosno Grad Zagreb. Propisuju se centri za ponovnu uporabu te nadležnost županijskih upravnih tijela za vođenje evidencija i očevidnika za djelatnosti gospodarenja otpadom, a očevidnik o ukidanju statusa otpada vodi Ministarstvo. Propisuje se postupak vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada te obveznici njegova vođenja. Utvrđuju se uvjeti i nadležnosti za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije. Također se propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom RH. Propisuju se obaveze proizvođačima proizvoda u okviru proširene odgovornosti i način organiziranja sustava te određuju posebne kategorije otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja i plaćanje posebnih naknada.