Nakon što su se prije 10 dana vratili s dvomjesečne ljetne stanke, zastupnici danas imaju i prvo glasanje o nizu važnih zakona koji su izazvali nove sukobe između oporbe i vladajućih. Prvo će glasati o Zakonu o izbornim jednicima, a onda slijedi i paket od devet poreznih zakona.
Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zapravo se gotovo ništa i ne mijenja, modificiraju se samo karte izbornih jedinica, pri čemu oko petina birača (22 posto) mijenja jedinicu u kojoj je sada. Zadržan je postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, u posebnim izbornim jedinicama osam zastupnika biraju nacionalne manjine, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj. Ovaj Zakon bilo je hitno donijeti obzirom da odlukom Ustavnog suda postojeći prestaje važiti 1. listopada.
Vladajući izglasali Zakon o izbornim jedinicama, oporba: 'Tražit ćemo ocjenu ustavnosti'
Prije samog glasanja zastupnici su tražili stanku.
- Osma izborna jedinica je najbolji primjer izbornog inženjeringa isključivo zbog interesa jedne političke stranke. Matulji trebaju ostati u osmoj, a Bakar i Novi Vinodolski tamo gdje su bili do sada u sedmoj izbornoj jedinici - kazao je IDS-ov Emil Daus.
Da je Zakon loš, jednom je jednom ukazala i zastupnica Možemo Sandra Benčić.
- Mi ne možemo glasati za ovakav zakon, nikada do sada se izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovako bizaran način da opozicija nije bila uključena u konzultacije, sve četiri katedre ustavnog prava reagirale su na netransparentnost, još ne znamo tko je bio u radnoj skupini, odnosno nemamo službenu potvrdu da su to zaista bili Šeks, njegov posinak i još dvoje ljudi iz HDZ-a. Mi ćemo kao opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti - kazala je, a Hrvoje Zekanović poručio kako od nje nije čuo suvisao prijedlog Zakona.
- Razlog je jednostavan jer ne postoji model po kojem Možemo može doći na vlast - poručio je.
Šef Suverenista Marijan Pavliček naglasio je kako je ovaj zakon krojen po interesu HDZ-a i vladajuće većine.
- Zašto niste dozvolili dopisno glasanje, kao ni obvezno glasanje? Zakon se bazira na registru birača koji kaže da imamo 500.000 više birača od stanovnika prema Popisu stanovništva. Opet će doći do prevelike razlike između izbornih jedinica, najbolje bi bilo da je Hrvatska jedna izborna jedinica - istaknuo je.
Sam proces kreiranja ovog zakona je težak porez Hrvatske kao države i stupnja demokratičnosti, kazala je i zastupnica Centra Dalija Orešković
- Dva puta ste na temelju istog tog modela bili pobijeđeni pa se ja ne bih toliko busala u prsa. Tražimo da Vlada do kraja godine uredi registar birača, kao i da se ovaj Zakon uputi u treće čitanje jer ne zadovoljava zahtjeve Ustavnog suda, to je minimum obaveze prema hrvatskim biračima - poručila je.
Nakon stanke su vladajući Zakon izglasali s 77 glasova za dok je 56 oporbenih bilo protiv. Stoga će Ustavnom sudu uputiti zahtjev za ocjenom ustavnosti.
'Ovom tzv. poreznom reformom plaće će se povećati za tek sedam eura'
Potom se krenuli na glasanje o poreznim zakonima pa opet tražili stanku.
- Vlada je htjela povećati ovime plaće, no pokazalo se da je nemoćna i da mijenja 10-ak zakona da bi plaću povećala za 7-10 eura - kazao je SDP-ov Boris Lalovac kritizirajući Vladu što sada ulazi u mirovinski sustav.
- Gubitnici su ponovno umirovljenici, određenim će plaćati doprinose, a drugima neće. Ovo je i ozbiljno ustavno pitanje, poduzetnici su ti koji trebaju povećavati plaće - naglasio je.
Ovo je još jedna superhikovska porezna reforma, poručila je i zastupnica Radničke fronte Katarina Peović.
- Pretače se iz šupljeg u prazno. Bogati opet nisu oporezovani, ne proučavamo kako su se neki šakom i kapom bogatili - dodala je.
Kritiku je uputio i Dario Zurovec iz Fokusa.
- Svako porezne rasterećenje definitivno treba pozdraviti, no u ovom setu nema reforme nego zaista pretakanje iz šupljeg u praznog - rekao je.
Uz sve instrumente koje Vlada ima na raspolaganju ona je ovime uspjela povećati plaće za tek sedam eura, naglasio je i zastupnik Socijaldemokrata Davor Bernardić.
- To je porazno za našu zemlju, Vlada je nemoćna pružiti veći standard našim građanima, plaće realno padaju - kazao je. Ne slaže se ni s dopuštanjem lokalnim jedinicama da fleksibilno mijenja stopa poreza na dohodak. Njihov prijedlog je da se dva postotna poena od PDV-a da na trošenje lokalnim jedinicama.
- Na taj način će privući ono što mogu da se potroši u njihovoj sredini. Ovako ostavljate mogućnost lošim i neuspješnim gradonačelnicima, poput gradonačelnika Grada Zagreba, da jednostavnu digne stopu poreza na dohodak na najvišu moguću razinu i da Zagrepčani imaju najmanje plaće u odnosu na druge ljude u Hrvatskoj - poručio je.
SDP-ovci odgovorili HDZ-ovom Paviću: 'Borisa Lalovca će pamtiti sve one obitelji kojima je omogućio da lakše vrate kredite u švicarskom franku, a vas će pamtiti samo oni ministri kojima ste kupili parfem'
Hvalospjevi HDZ-ovog Marka Pavića digli su na noge opoziciju.
- Ova reforma je napunila džepove Grlić Radmanu, Vujnovcu i sličnima. Vi kao da ne živite u ovoj zemlji, otiđite u trgovinu - kazao mu je Mostov Miro Bulj, a njegova stranačka kolegica Marija Selak Raspudić pozvala vladajuće da prihvate njihov prijedlog da se neoporezivi dio plaće digne na 670 eura.
SDP-ovci su ga podsjetili da su na vlast došli nakon Ive Sanadera, a i u vrijeme krize kada je bilo vrijeme štednje, ne samo u Hrvatskoj nego u EU.
- Pa kud baš vi, kolega Paviću, da se od svih iz pravomoćno osuđene kriminalne organizacije javite i pitate što je SDP radio? Vi koji ste kupovali službenom karticom parfeme - poručila mu je SDP-ova Mirela Ahmetović i pozvala Vladu da usklade mirovine s inflacijom.
- Kolega Paviću, Borisa Lalovca će pamtiti sve one obitelji kojima je omogućio da lakše vrate kredite u švicarskom franku, a vas će pamtiti samo oni ministri kojima ste kupili parfem - kazao je i SDP-ov Arsen Bauk.
Na kritike upućene zagrebačkoj vlasti reagirala je Benčić.
- Dragi HDZ-ovci, Grad Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji pet godina zaredom mora ostvarivati suficit da bi pokrio vaš ilegalni deficit koji ste napravili s Bandićem kupujući od parfema do vila. To je i vaše vladanje Hrvatskom - naglasila je.
U konačnici je glasovima vladajućih usvojen i paket poreznih zakona.
Ovom poreznom reformom i izmjenom devet zakona, podsjetimo, trebalo bi doći do povećanja plaća od 1. siječnja iduće godine, a lokalnim jedinicama ukida se i prirez porezu na dohodak. Osobni odbitak se diže s 530 na 560 eura, kao i osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag za primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.
Na kritike kako je ovo udar na gradove u kojima HDZ nema vlast: Zagreb, Split, Rijeku, Varaždin, Pulu…, premijer Andrej Plenković naglasio je kako su porasli prihodi od poreza na dohodak, osobito u najvećim gradovima, te da ne vidi nikakav problem u tome da oni naprave iskorak u smanjenju stope poreza na dohodak s obzirom na ukidanje prireza.
Usvojene i izmjene Kaznenog zakona
Izmjene Kaznenog zakona, kao i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela izglasali su jednoglasno sa 127 glasova za. Kazneni zakon usklađuje sa zahtjevima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a radi pristupanja Republike Hrvatske radnoj skupini za suzbijanje korupcije OECD-a.
Izmjenama se precizira izraz službene osobe u kaznenim djelima primanja i davanja mita na način da obuhvaća i stranog javnog službenika, proširuje se krug počinitelja kaznenog djela podmićivanja zastupnika na način da su kao počinitelji navedeni i zastupnici u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije. Nadalje, djelo posredovanja u davanju mita propisano je kao samostalno kazneno djelo te će posrednik u podmićivanju zastupnika imati svojstvo počinitelja.Također, pooštrit će se i novčana kaznenopravna politika kažnjavanja za sva kaznena djela iz Kaznenog zakona ili drugih propisa.
Vladajući odbili prijedlog Selak Raspudić o izmjenama Poslovnika Sabora, kao i SDP-ov zahtjev za razrješenje glavne državne odvjetnice
Glasali su i o prijedlogu izmjena Poslovnika Sabora koji je uputila Mostova Marija Selak Raspudić, a o kojem su jučer proveli raspravu u prvom čitanju.
- Sabor je najlošije ocijenjena politička institucija u zemlji, stoga sam predložila cjelovitu reformu rada Sabora koja bi omogućila da se Vlada konačno podrvgne Saboru. Postignut je jučer u raspravi konsenzus da stvari nisu dobre i to je jako dobar početak, nemamo što dalje čekati - kazala je.
Vladajući su već i ovaj prijedlog u prvom čitanju odbili.
Izvješće glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2022. na znanje je primilo 77 vladajućih zastupnika dok ga oporbeni nisu podržali. SDP je, s druge strane, uputio zaključak za zahtjevom za razrješenje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, ali su vladajući to odbili.
Nakon glasanja zastupnici nastavljaju sjednicu raspravom o zakonima koji donose nova pravila za utjerivače dugove.
Naime, po predloženom zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, s dužnicima će se moći komunicirati telefonom i pisanim putem (poštom, mailom, SMS-om) isključivo radnim danom od 8 do 20 sati.
Utjerivači dugova neće smjeti kontaktirati dužnika više od jednom mjesečno, uznemiravati ga na radnom mjestu, kontaktirati njegova poslodavca, posjećivati ga kući bez izričitog pisanog pristanka.