Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je bankarski sustav na jučerašnjem sastanku predložio novo rješenje za "švicarce" - da nema pojedinačnog rješavanja za svakog građanina već da postoji jedinstveno rješenje.
- Sadašnji prosjek je 5.3 posto ako govorimo o kamatnim stopama. Prema prijedlogu banaka prosjek švicaraca kretao bi se od 2,7 do 2,9 - rekao je Linić i dodao kako pretpostavlja da će Vlada to prihvatiti.
Nakon izlaganja ministra Linića javio se Dujomir Marasović (HDZ) i poručio je kako bi vladajućima trebalo deset mandata i 40 godina da izvuku zemlju iz krize.
- Dva mandata trebaju za počistiti sve ono što ste vi uništili. Ako mislite da se to može u 6 mjeseci, recite što ste radili osam godina. Ovdje govorimo i o građanina koji su dužni 22 milijarde kuna. Što ste učinili za njih? Ostavili ih bez radnih mjesta? - vikao je Linić. Nakon toga javio se Šuker koji je zaključio kako nema potrebe za političkim govorima, povišenim tonovima i predbacivanjem.
- Time nećemo riješiti problem. Ali samo da spomenem da je 2008. deficit bio 0,8 posto - rekao je Šuker, a Linić mu je odgovorio kako je političku raspravu počeo njegov kolega Marasović.
"Otkad ste preuzeli vođenje države, trendovi su negativni"
Damir Kajin rekao je kako valja dobro razmotriti jučerašnji prijedlog bankarskog sustava.
- Ako sam dobro shvatio, bili bi povlašteniji oni koji su štedjeli u "švicarcima" nego oni koji su štedjeli u eurima. To je i u redu. No, treba se postaviti pitanje hoće li im biti ispravljena nanesena šteta - kaže Kajin.
Martina Dalić (HDZ) zaključila je kako ovaj zakon neće donijeti poboljšanje za građane. U efikasnost, kaže, nisu sigurni ni vladajući, jer bi u suprotnom zakon išao po hitnom postupku.
- Otkad ste preuzeli vođenje države trendovi su negativni - poručila je Dalić vladajućima.
Sabor raspravlja o Zakonu o potrošačkom kreditiranju
Sabor danas raspravlja o konačnom tekstu izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se želi staviti pod kontrolu rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.
Vlada predlaže uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu.
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže točno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope - EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti.