- Pristup Hrvatske, Bugarske i Rumunjske je još više relevantan danas, uzimajući u obzir migracijske i sigurnosne izazove s kojima se suočavamo, rekao je Avramopoulos, nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

- S Hrvatskim pridruženjem Schengenu bili bi još opremljeniji za suočavanje s tim izazovima, poručio je povjerenik za migracije i dodao da Hrvatska ispunjava sve odgovornosti preuzete pristupanjem EU-u, a koje su "relevantne za pristupanje Schengenu".

Hrvatska u Schengenu je u interesu susjednih zemalja

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen, koja je donesena u utorak, nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

- Nadam se da će države članice poduzeti prave korake da Hrvatska uskoro postane članica Schengena, kazao je Avramopoulos.

Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je "u interesu Hrvatske, svih susjednih zemalja i EU-a", rekao je povjerenik Europske komisije i dodao kako se "nada da će do toga uskoro doći".

Božinović: naša granica je sigurna

Avramopoulos je istaknuo da Hrvatska mora nastaviti na svim trenutnim djelovanjima u pogledu zaštite granice, "što uključuje visoku razinu nadziranja granica, a pogotovo one s BiH".

Ministar unutarnjih poslova istaknuo je da hrvatske vlasti nastavljaju raditi na "jačanju kapaciteta jer pitanje ispunjavanja, pogotovo kriterija vezanih za upravljanje vanjskim granicama u današnje vrijeme je, nešto što je očito priča kojoj se ne nazire kraj",

Božinović je istaknuo da bi se EU više trebala usredotočiti na balkansku rutu te je istaknuo da je problem s velikim brojem migranata u BiH i činjenica da "kroz istočnu granicu BiH, po svjedočenjima bosanskohercegovačkih dužnosnika, više manje bez ikakve kontrole ulaze migranti".

- Jačanje graničnih službi Bosne i Hercegovine jedini način da se taj pritisak smanji, istaknuo je Božinović i dodao da "što se tiče naše granice nema nikakvih bojazni".

- Dat ćemo svoj doprinos kako bi se EU što prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena, dodao je.

Avramopoulos je kazao da je potrebno reformirati Dublinski sustav azila, prema kojemu migranti trebaju zatražiti azil u prvoj članici EU-a te da je potreban novi "pravedniji i balansiraniji Dablinski sporazum". 

Italija i Grčka najviše su kritizirale Dablinski sporazum jer su prve zemlje EU-a u koje ulaze migranti, pa se postavlja pitanje može li doći do proširenja šengenskog prostora, bez reforme sustava prihvata azilanata.

Slovenski mediji: Hrvatsku čeka dug put do Schengena

Slovenski mediji objavili su u srijedu brojne komentare o hrvatskom "dugom" putu u Schengen, a nakon zelenog svjetla Junckerove Komisije da Hrvatska za članstvo već  ispunjava stručne kriterije mediji propituju mogućnost slovenske blokade, kada to dođe na dnevni red Vijeća EU-a.

Ljubljanski list "Dnevnik" tako tvrdi da je jučerašnje "zeleno svjetlo"  Hrvatskoj za ulazak u Schengen samo prva etapa na dugom putu u članstvo u europskom prostoru bez graničnih kontrola.

Konačna odluka o tome donosi se konsenzusom članica EU na sjednici vijeća EU-a, a sasvim je otvoreno pitanje kad će neka od članica u svojstvu predsjedateljice Unijom ocijeniti da je za odlučivanje o tome došlo pravo vrijeme, piše ljubljanski list u komentaru.
Budući da ta perspektiva još nije blizu, Slovenija sada ima priliku da svoj "adut blokade" pristupa Hrvatske Schengenu odgodi "barem do onoga trenutka" kad sud EU-a u Luksemburgu donose odluku vezanu na slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog neimplementacije arbitražne presude, navodi se u prilogu.

Zbog kontrola unutarnjih granica u schengenskom području, koje provode neke države, do širenja Schengena trebalo bi doći tek nakon što prostor bez graničnih kontrola opet postane u cijelosti funkcionalan te kad se donese nova zajednička azilna i migracijska politika i reformira schengenski zakonik, što znači da  Slovenija nakon "zelenog svjetla" Hrvatskoj za Schengen "dobiva predah" u kojemu odnose sa susjednom Hrvatskom može "sačuvati" na sadašnjoj razini, odnosno u "statusu quo", piše komentator Aleš Gaube.

Slovenski premijer Marjan Šarec u utorak je odluku Europske komisije nazvao "političkom" te, ne spominjući izravno arbitražni spor s Hrvatskom kao motiv slovenske rezerviranosti, u prvom redu iznosio kao razloge protivljenja bojazan može li Hrvatska nakon ulaska u Schengen kontrolirati granicu s BiH od ilegalnih migranata.

No, njegova ponovljena izjava da će na, "političku" odluku Junckerove Komisije i Slovenija djelovati "politički", u skladu sa svojim nacionalnim interesima, u Sloveniji se tumači kao najava moguće blokade hrvatskog pristupa Schengenu u budućnosti i to na Europskom vijeću, ako Hrvatska do tada ne bi implementirala arbitražnu presudu o granici.

Veto Slovenije - realna mogućnost

Na pitanje hoće li Slovenija na članstvo Hrvatske u Schengenu uložiti veto premijer Šarec za sada ne odgovara eksplicitno, no riječima da će Slovenija na političku odluku Komisije reagirati politički sugerirao je da je veto realna mogućnost, piše u jednom od komentara ljubljanskog "Dela", povodom jučerašnje odluke Komisije da Hrvatska već ispunjava tehničke kriterije za Schengen.

Pozitivna ocjena Junckerove Komisije ne znači da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve kriterije za članstvo jer i poneka članica Schengena s tim kriterijima ima probleme. No, Junckerovo ubrzavanje odluke stavilo je službenu Ljubljanu u pomalo neugodnu poziciju jer će se pod pritiskom javnosti morati očitovati o tome namjerava li doista Hrvatskoj uložiti veto makar sama naglašava da je to članstvo, uz ispunjavanje uvjeta, i u slovenskom interesu, piše za "Delo" u komentaru njegov dopisnik iz Bruxellesa.

Mariborski list "Večer" navodi da je odluka Europske komisije glede hrvatskog puta prema Schengenu za Sloveniju "razočaravajuća", dok je za Hrvatsku velik uspjeh, a to pripisuje "političkoj" konstelaciji snaga u europskim institucijama.

U komentaru se ponavlja stara  teza kako su te institucije, u kojima dominiraju konzervativci iz grupacije Europske pučke stranke (EPP), nenaklonjene Sloveniji u kojoj su tradicionalno na vlasti lijevo-liberalne vladajuće koalicije.

- Europska komisija je mnogo naklonjenija Hrvatskoj, koju vodi Andrej Plenković s dobrim renomeom u EPP-u. Dokaz tomu je i ponašanje Junckerovog na politički način vođenog kabineta povjerenika, kad se odlučivalo o sporovima Slovenije i Hrvatske oko arbitraže i o "vinskom ratu" oko istarskog terana, piše list.

"Sada je ta politika dosegla svoj vrhunac ubrzavanjem hrvatskog pristupanja Schengenu i to unatoč svim slovenskim upozorenjima u vezi tehničke osposobljenosti Hrvatske za provođenje i zaštitu Schengena. Uz to, Hrvatska ima granične probleme sa svim svojim susjedima", piše mariborski list.

No, dodaje "Večer", ništa što je Hrvatska postigla "nije joj bilo dano unaprijed" nego se za to diplomatski izborila, dok je Slovenija doživjela neuspjeh, a zbog odnosa političkih snaga u Europi Slovenija ništa bolje ne može očekivati niti od iduće Komisije.

-  Za naklonjenost i "pristranost" Junckerove Komisije  hrvatska vlada i njena diplomacija su se izborili. Stanje se neće promijeniti niti u novoj Europskoj komisiji pod dirigentskom palicom  Ursule von der Leyen, koja također dolazi iz grupacije EPP-a. Kad je ovog ljeta posjetila Zagreb nakon što je imenovana predsjednicom Komisije ona je izjavila da je Hrvatska izvanredna članica EU-a , izvanredan primjer uspjeha, pa čak i model i uzor za druge države, piše mariborski "Večer", podsjećajući da je Zapad 90-ih godina baš Sloveniju spominjao kao "priču o uspjehu" i poželjan  model  političke i ekonomske transformacije za države na Balkanu.