Nakon što su 11. kolovoza objavili da imaju sigurno cjepivo protiv korona virusa, Rusi su jučer otkrili i da će ono, pretpostavljaju, štititi barem dvije godine. Idući tjedan kreću u treću fazu testiranja cjepiva, koje će primiti više od 40.000 njihovih dobrovoljaca u 54 medicinska centra. Duljinu trajanja imuniteta baziraju na ranijim istraživanjima, ali ističu da njihovo cjepivo jamči potpuni imunitet i sigurno je za upotrebu.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI
Ispitivanja su proveli na životinjama, pa tako i primatima, dok je cjepivo, koliko je zasad poznato, primilo i nekoliko desetaka ljudi, dobrovoljaca.
I sam je Putin objavio kako je među njima i njegova kći. Ruski su znanstvenici jučer na brifingu na kojem je online sudjelovalo mnogo novinara iz cijeloga svijeta otkrili da će podatke o prve dvije faze ispitivanja cjepiva objaviti u znanstvenim časopisima do kraja kolovoza. Ipak, ono što zasad otkrivaju jest to da su nuspojave kod onih koji su cjepivo primili vrlo blage i uobičajene.
Brifing za novinare održali su Alexander Gintsburg, direktor Gamaleya istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju, koje na cjepivu radi, Denis Logunov kao njegov zamjenik i Kirill Dmitriev, čelni čovjek RDIF-a, ruskog fonda za investiranje.
Ističu da je riječ o potpuno novoj tehnologiji izuma cjepiva, na kojoj će temeljiti i buduća istraživanja, primjerice raditi na još učinkovitijem cjepivu protiv gripe. Riječ je o tome da se adenovirus, koji ne uzrokuje koronu, koristi kao svojevrsni “nosač” dijela korona virusa, na koji se zatim stvaraju protutijela.
Dakle, virus koji ne može uzrokovati bolest, adenovirus, nosi glikoprotein virusa, njegov “spike”, šiljak, i tako se stvaraju protutijela koja, pojednostavljeno rečeno, zaustavljaju virus na ulasku u organizam. Cjepivo se, objavili su Rusi, daje u dvije faze, u razmaku od 21 dana. Druga injekcija, kažu njihovi znanstvenici, jamči značajno bolji imunitet od samo jedne, prve. Ipak, mogu ga primiti samo oni između 18 i 60 godina.
Još je, međutim, jako puno nepoznanica oko novog ruskog cjepiva jer dosadašnja istraživanja nisu objavili. Učinit će to, dakle, do kraja ovoga mjeseca, što željno iščekuje vrlo skeptična svjetska znanstvena zajednica. Pitanja je jako puno, a najveći upitnik stoji nad činjenicom da su Rusi za cjepivo dobili odobrenje svoje regulatorne agencije.
Ono, koliko je poznato, znači da će ga moći primati ljudi u prvim medicinskim redovima i druge rizične skupine, i to već moguće od listopada. Kirill Dmitriev, čelnik RDIF-a, fonda koji podupire nastanak cjepiva, kaže da će cjepivo primati samo dobrovoljci, čije će zdravstveno stanje onda biti pomno praćeno.
Svijet naručuje novo cjepivo, ali i ono i dalje prvo mora proći dugotrajna testiranja na ljudima.
- Neke od zemalja vode informacijski rat protiv ruskog cjepiva - rekao je Kirill Dmitriev, čelnik RDIF-a, koji podupire nastanak cjepiva.
Proizvesti mogu pola milijarde doza godišnje, dok je stanovništva u svijetu puno više.
Podaci o cjepivu dostavljeni su Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, naglasio je čelnik investicijskog fonda, ali i u nekoliko zemalja zainteresiranih za sudjelovanje u ovoj, kasnoj fazi istraživanja.
Među njima su Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija, Brazil, Saudijska Arabija i Filipini.
Najmanje je još četiri do pet cjepiva u svijetu u trećoj fazi ispitivanja, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Rusi su jučer naglasili da će treću fazu njihova ispitivanja pratiti i strane organizacije za klinička ispitivanja.
- Razvili smo cjepivo i završavamo drugu fazu kliničkog ispitivanja - rekao je jučer Alexander Gintsburg, direktor Istraživačkog instituta Gamaleya u Moskvi.
Ruski je regulator, dodao je, analizirao njihovu tehnologiju i rezultati su dobri, odgovorio je, izuzetno zadovoljan ruskim rezultatima koji će, kaže, itekako poslužiti i u njihovim budućim istraživanjima. Svaka od dvije doze cjepiva, objasnio je, nosi različite vektore humanog adenovirusa, koji inače ne uzrokuje koronu.
Pokaže li se bilo koje od tih cjepiva preuranjenim i nesigurnim, to bi, dugoročno, moglo poljuljati povjerenje ljudi u imunizaciju općenito.
“Zahvaljujući” internetu, antivakserski pokret, koji se protivi cijepljenju, već ionako buja, što bi pogreška u koracima kod otkrića cjepiva protiv korone mogla značajno i pogoršati. S jedne strane, razumljivo je da svijet panično traži izlaz iz situacije koja, osim ljudi, ubija i gospodarstvo, no bude li znanstvenih pogrešaka, ljudi se neće željeti cijepiti, kako protiv korone, tako i drugih bolesti.