Kao i države Zapada, mediji Rusije budno prate mogućnost daljnjeg sukoba s Ukrajinom. Međutim, medijske kuće pod kontrolom Kremlja imaju svoju verziju o tome tko će pokrenuti sukob.
Ukrajinu prikazuju kao agresora koji se, ničim izazvan, sprema izvesti napad na područja pod kontrolom separatista koje podržava Moskva. Također tvrde da je vladu u Kijevu ohrabrio Zapad, koji je vođen slijepom mržnjom prema Rusiji.
Vjerojatnost ruske invazije na Ukrajinu ismijavaju, no čini se da su medijske poruke Kremlja osmišljene kako bi uvjerile Ruse da bi to bilo potpuno opravdano, prenosi BBC
Optužbe protiv Ukrajine
Za medijski stroj Kremlja Ukrajina je izvor mnogih zala. Godinama optužuje vladu u Kijevu za nacističke sklonosti i za progon onih koji govore ruski.
Optužbe, poput one da će Ukrajina napasti civile u dijelovima Donbasa, često dolaze od separatističkih osoba instaliranih u istočnoj Ukrajini uz potporu Moskve. Na primjer, glavni vođa pobunjenika u takozvanoj Donjeckoj Narodnoj Republici, Denis Pushilin, pojavio se na ruskoj državnoj televiziji i rekao da je Kijev rasporedio 'sve udarne snage ukrajinske vojske' u regiju u pripremi za napad.
Pokazalo se da je još jedan separatist iz Donjecka, Eduard Basurin, tvrdio da se Ukrajina sprema gađati civilnu infrastrukturu. Zauzvrat, ove optužbe su dovele do poziva Rusiji da intervenira.
Ključni TV kanali emitirali si 26. siječnja apel Andreja Turčaka, vodećeg člana vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
- Ubijaju se mirni civili dok zapadni pokrovitelji guraju ukrajinsku huntu prema izravnoj invaziji na Donba. U tim okolnostima Rusija mora pružiti potrebnu pomoć Luganskoj i Donjeckoj narodnoj republici isporukom određenih vrsta oružja.
Usred tvrdnji ruskih medija o nadolazećem ukrajinskom napadu, američki dužnosnici upozorili su da Rusija možda priprema operaciju pod lažnom zastavom kako bi opravdala novu vojnu invaziju.
'Imaginarna' ruska prijetnja
Mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu čvrsto su opovrgnuli prokremljovski glasovi. Na primjer, Prvi kanal državne televizije odbacio je rusku prijetnju kao 'imaginarnu', a voditelj dnevnog političkog talk showa nije mogao suspregnuti cerek govoreći o navodima o 'tekućoj ruskoj agresiji' na Ukrajinu.
Što se tiče 100.000 ruskih vojnika, skupljenih na granici s Ukrajinom, oni dobivaju mnogo manje pažnje. Kada je pažnja na njima, poruka je da je Moskva slobodna raditi što god želi sa svojim postrojbama na vlastitom teritoriju. Mediji pod kontrolom Kremlja poriču da je Rusija umiješana u separatističke skupine u istočnoj Ukrajini, a aneksiju ukrajinske regije Krim 2014. godine predstavljaju kao 'ponovno ujedinjenje'.
Sukob sa Zapadom
Koliko god da su napetosti s Ukrajinom zabrinjavajuće, mediji pod kontrolom Kremlja ih vide kao dio šire, važnije priče, priče o dugotrajnoj konfrontaciji između Rusije i Zapada. Sama Ukrajina je prikazana kao ništa drugo do propadajuća država nesposobna voditi neovisnu politiku, te je stoga njome manipulira Zapad koji mrzi Rusiju.
Ruski dužnosnici i mediji razvili su vlastiti vokabular kako bi iznijeli svoj argument: 'kolektivni Zapad' je optužen da vodi kampanju 'vojne asimilacije' Ukrajine i 'ubacuje oružje' u zemlju. SAD i Veliku Britaniju smatraju posebno tvrdokornim protivnicima Rusije i često ih nazivaju 'anglosaksoncima'.