NAJNOVIJE INFORMACIJE
22.09
Kremlj: Putin je rekao Bidenu da će razmotriti njegove ideje
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u subotu telefonskom razgovoru američkom predsjedniku Joeu Bidenu rekao da će Moskva razmotriti ideje koje je iznio, a odnose se na rješavanje sigurnosnih zahtjeva Rusije, no da se one i dalje ne bave ključnim ruskim problemima, objavio je Kremlj.
Biden i Putin su razgovarali telefonom usred napetosti nastalih zbog razmještaja ruske vojske na ukrajinskoj granici, što je potaknulo bojazan od moguće skore invazije na Ukrajinu, no Rusija je dosad više puta demantirala takve planove.
Na konferenciji za novinare, dužnosnik Kremlja Jurij Ušakov poziv je opisao kao poslovni razgovor, no dodao je da u njegovoj pozadini stoji "histerija" koja se razvila na Zapadu u pogledu potencijalnog ruskog napada za koju je rekao da je apsurdna.
Ušakov je novinarima kazao i kako je Biden zatražio da se razgovor održi u subotu kao odgovor na sve veću 'histeriju'.
"Biden je, kako smo i predvidjeli, spomenuo moguće oštre sankcije protiv Rusije u kontekstu napete situacije u vezi s Ukrajinom, no one nisu bile u fokusu njegova prilično dugog razgovora s ruskim čelnikom", rekao je Ušakov.
Dodao je da je Biden iznio niz prijedloga koji bi pridonijeli rješenju niza sigurnosnih zahtjeva što ih je Rusija postavila Zapadu krajem prošle godine, uključujući veto na ulazak Ukrajine u NATO.
"Odmah moram istaknuti da je ruski predsjednik kazao da će ruska strana pozorno analizirati prijedloge što ih je iznio Biden te da će ih bez sumnje uzeti u obzir".
No rekao je i da se "ovi prijedlozi, nažalost, ne dotiču središnjih, ključnih elemenata ruskih inicijativa" i da je Biden zapravo velikim dijelom ponovio ideje koje su već iznijeli SAD i NATO nakon ruskih sigurnosnih zahtjeva od 26. siječnja.
Kazao je i da je Rusija praktički završila sa sastavljanjem odgovora na te protuprijedloge i da će ih uskoro objaviti.
Putin je poručio Bidenu kako smatra da Zapad ne vrši dovoljan pritisak na Ukrajinu kada je posrijedi provedba mirovnih sporazuma iz Minska o sukobu u istočnoj Ukrajini, rekao je Ušakov.
Izvješćujući o razgovoru dvojice čelnika, visoki američki dužnosnik je rekao da je Biden upozorio Putina da će ruski napad na Ukrajinu izazvati odlučan i brz odgovor Zapada i istodobno izazvati patnju mnogih i naštetiti položaju Rusije u svijetu.
Dužnosnik Bidenove administracije rekao je da je Bidenov i Putinov razgovor bio profesionalan i sadržajan, ali da nije bilo nekih značajnijih promjena u stajalištima.
Dodao je da su dvojica predsjednika izravno razgovarala o svim pitanjima koja su Sjedinjene Države javno pokrenule. Rekao je i da je nejasno je li Putin spreman nastaviti diplomatskim putem.
Ranije u subotu, State Department je većini članova američkog veleposlanstva naredio da napuste Ukrajinu, a još u petak je svim privatnim osobama savjetovao da zemlju napute u roku od 48 sati.
Više je zemalja svojim građanima u Ukrajini tijekom tjedna dalo naputak da napuste tu zemlju, a Izrael, Portugal, Bugarska i Hrvatska tom su se popisu pridružile u subotu.
U odvojenom telefonskom pozivu u subotu, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ruskome predsjedniku Putinu kazao da je iskreni dijalog nespojiv s eskalacijom napetosti u pogledu Ukrajine.
Dužnosnik francuskog predsjedništva rekao je da bi Biden i Macron o ukrajinskom pitanju trebali razgovarati kasnije u subotu. Dodao je i da, iz onoga što je Putin kazao Macronu, nema naznaka da Rusija sprema napad.
Washington je u petak objavio da bi ruska invazija na Ukrajinu, koja bi vjerojatno započela zračnim napadom, mogla početi u bilo kojem trenutku.
Moskva je više puta osporila verziju događaja kakvim ih prikazuje Washington, kazavši da je blizu ukrajinske granice razmjestila više od 100.000 vojnika kako bi se zaštitila od mogućeg napada NATO-ovih saveznika.
Rusija, koja je optužila zapadne zemlje da šire laži kako bi odvratile pozornost od vlastitih djela, u subotu je rekla da je odlučila "optimizirati" broj članova svojega diplomatskog osoblja u Ukrajini, strahujući od "provokacija" Kijeva ili ostalih.
Moskva je također rekla da njezino veleposlanstvo i konzulati u Ukrajini nastavljaju s obavljanjem ključnih funkcija.
19.09
Bijela kuća: Biden je pozvao Putina na deeskalaciju
Bijela kuća oglasila se o razgovoru Bidena i Putina. Američki je predsjednik poručio ruskom da, ukoliko dođe do invazije na Ukrajinu, SAD će, zajedno sa saveznicima i partnerima odlučno odgovoriti.
Biden je, napisali su na Twitteru, Putinu poručio da deeskalira situaciju.
18.47
Hrvatska poziva svoje građane da napuste Ukrajinu
Hrvatske vlasti savjetovale su u subotu svojim državljanima da napuste Ukrajinu, priključivši se brojnim državama koje su to učinile strahujući od mogućeg ruskog napada na tu zemlju.
Hrvatima se preporučuje i izbjegavanje putovanja u Ukrajinu, osobito uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom te blizu linije razdvajanja s privremeno okupiranim područjima Krima i Donbasa, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Oni koji ne mogu napustiti Ukrajinu savjetujemo oprez i da se jave hrvatskom veleposlanstvu u Kijevu, kažu na Zrinjevcu.
SAD, Britanija, Nizozemska, Danska, Latvija, Estonija, Australija i Novi Zeland ranije su pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu. To su u subotu učinile i Švedska, Španjolska, Italija i Francuska, Saudijska Arabija i Jordan.
Dok raste popis zemalja koje povlače državljane jer Rusija može napasti svaki čas, predsjednik Ukrajine usprotivio se u subotu sijanju panike jer ona pomaže samo neprijatelju.
Mjesecima jača zabrinutost da Rusija - koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici - razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.
Rusija niječe bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njezinu teritoriju te zahtijeva da se sigurnosni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.
18.22
Biden i Putin završili razgovor
Kako javlja CNN, telefonski razgovor Bidena i Putina je završio i trajao je tek nešto više od sat vremena.
17.31
Počeo razgovor Putina i Bidena
Joe Biden i Vladimir Putin započeli su telefonski razgovor, javlja CNN.
Ruski predsjednik ranije je danas razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom gotovo dva sata, priopćili su iz Macronova ureda.
- Dva predsjednika razgovarala su o različitim pristupima implementacije sporazuma iz Minska te nastavili diskusiju o uvjetima sigurnosti i stabilnosti Europe. Obojica su izrazili spremnost na daljnje razgovore o tim temama. Predsjednik Francuske prenio je zabrinutosti svojih europskih partnera i saveznika svom sugovorniku. Predsjedniku Putinu je rekao da iskreni dijalog nije kompatibilan s eskalacijom - navodi se u priopćenju.
17.26
Janša: 'Do kraja mjeseca posjetit ću Ukrajinu'
Slovenski premijer Janez Janša u subotu je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim premijerom izrazio potporu teritorijalnom integritetu te države i najavio da će do kraja mjeseca posjetiti Ukrajinu iz koje za sada ne povlači svoje diplomate.
"Dogovorili smo se za moj posjet Ukrajini do kraja ovog mjeseca", naveo je na svom Twitter računu Janša o razgovoru s premijerom Ukrajine Denisom Šmihalom .
Europska unija i NATO potporom Ukrajini "brane prijateljsku državu, ali i temelje na kojima su utemeljena oba saveza", rekao je.
"I sama prijetnja Kremlja upotrebom sile izaziva gospodarsku štetu Ukrajini i šire, zato je potrebno odmah deeskalirati situaciju", naveo je predsjednik slovenske vlade.
Slovenija sa zabrinutošću prati koncentraciju ruskih snaga na ukrajinskim granicama, rekao je Janša.
Izvijestio je da je u subotu ujutro u telefonskom razgovoru Šmihalu izrazio potporu teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i pravu svake države da bira svoja vlastita savezništva.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u subotu da s pozornošću prati stanje u Ukrajini, a do daljnjega ne savjetuje putovanja u tu zemlju.
Za sada Slovenija neće povući svoje diplomatsko osoblje iz Kijeva kako je to već preporučilo niz zapadnih država, poručili su iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
16.51
Američka vojska povlači svoje snage iz Ukrajine
Zbog mogućnosti eskalacije konflikta između Rusije i Ukrajine, američka vojska s ukrajinskog teritorija povlači svoje snage koje su ondje bile raspoređene radi uvježbavana lokalnih snaga.
Ministarstvo obrane SAD-a objavilo je u subotu da povlači 160 pripadnika svoje Nacionalne garde iz Ukrajine i premješta ih na drugu lokaciju u Europi.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da je odluka donesena "iz opreza", prenosi Reuters.
"Preraspoređivanje ne znači promjenu u našoj odlučnosti da podržimo Ukrajinske oružane snage, već fleksibilnost u pružanju podrške saveznicima i odvraćanu agresije", poručio je Kirby u pisanu priopćenju.
Nije naveo na kojoj će lokaciji u Europi biti premješteni ti ljudi iz Nacionalne garde.
Od 2015. godine, pričuvni sastav Američke nacionalne garde u rotacijama je uvježbavao ukrajinske vojnike zajedno s vojnicima drugih zemalja, ponajprije iz Kanade i Njemačke.
Nije zasad jasno ni što će biti s manjim brojem pripadnika američkih specijalnih snaga, piše Reuters pozivajući se na riječi američkog dužnosnika koji je govorio pod uvjetom da bude neimenovan.
Reuters je u petak izvijestio da Pentagon šalje 3000 dodatnih vojnika u Poljsku dok u susjednoj Bjelorusiji i na Crnom moru Rusi održavaju vojne vježbe.
Pripadnici Nacionalne garde Sjedinjenih Država u Ukrajini su bili od studenog prošle godine.
Iz Pentagona je također priopćeno da je njihov ministar obrane Lloyd Austin u subotu u telefonskom razgovoru s ruskim kolegom Sergejem Šojguom raspravljao o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom.
U subotu su također telefonski razgovarali i američki državni tajnik Antony Blinken i njegov ruski kolega Sergej Lavrov, a kasnije u subotu predviđen je telefonski sastanak između predsjednika dviju zemalja, Joea Bidena i Vladimira Putina.
SAD upozorava na mogućnost ruske invazije na Ukrajinu idući tjedan, no Rusija tu mogućnost negira i optužuje SAD da upozorenjima o ruskoj agresiji povećava opasnost od rata.
14.55
Ruski i američki ministri vanjskih poslova na pozivu: 'Washington vodi propagandnu kampanju o ruskoj agresiji'
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu je u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Antonyjem Blinkenom rekao da Washington vodi „propagandnu kampanju“ o potencijalnoj ruskoj agresiji u svrhu provociranja, objavilo je rusko ministarstvo u subotu.
U osvrtu na razgovor dvojice šefova diplomacije rusko ministarstvo objavilo je da je Lavrov kazao i da su Washington i Bruxelles ignorirali ključne sigurnosne zahtjeve Moskve.
Rusija traži pravne garancije da se NATO neće dalje širiti na istok niti postavljati raketne sustave u njoj susjednim državama. Zapad pak optužuje Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu.
"Propagandna kampanja koju su pokrenule Sjedinjene Države i njihovi saveznici o 'ruskoj agresiji' na Ukrajinu ima cilj provocirati, ohrabriti vlasti u Kijevu", rekao je Lavrov.
Zapad ohrabruje Ukrajinu da sabotira sporazume iz Minska kako bi „problem Donbasa“, regije pod kontrolom proruskih snaga, riješila silom, stoji na stranicama ministarstva.
Ono je dan ranije objavilo da je Zapad ignorirao „detaljna, racionalna objašnjenja ruskih dužnosnika“ o tome da Rusija želi mirno rješenje ukrajinske krize, u skladu sa sporazumom iz bjeloruske prijestolnice.
Riječ je o dogovoru iz 2014. i 2015. godine, koji su potpisali predstavnici Rusije, Ukrajine, proruskih separatističkih čelnika i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), a podržalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a.
Taj sporazum sadrži točke poput povlačenja teškog naoružanja s istoka Ukrajine, održavanja izbora u odmetnutim regijama i ponovnu uspostavu ukrajinske kontrole na granicu s Rusijom.
Rusko ministarstvo u priopćenju od petka piše i kako države imaju pravo razmještati svoju vojsku po svom teritoriju, te da su vojne vježbe koje traju u Bjelorusiji obrambenog karaktera.
Ruski veleposlanik u Washingtonu Anatolij Antonov u subotu je pak rekao da SAD diže uzbunu bez ikakvog dokaza koji bi potkrijepio tvrdnje o invaziji, prenosi agencija dpa.
SAD želi stvoriti dojam da je agresija „neizbježna“, smatra taj ruski diplomat.
U subotu navečer bi, u vrijeme dok države povlače svoje diplomate iz Ukrajine, telefonski trebali razgovarati i predsjednici SAD-a i Rusije Vladimir Putin i Joe Biden.
14.31
Zelenskij: Upozorenja o neposrednoj ruskoj invaziji samo siju paniku
Dok raste popis zemalja koje pozivaju svoje građane da odmah napuste Ukrajinu jer je Rusija može napasti svaki čas, predsjednik Ukrajine usprotivio se u subotu sijanju panike jer ona pomaže samo neprijatelju.
Američka upozorenja o neposrednom napadu Rusije na Ukrajinu "izaziva paniku i ne pomaže" Ukrajincima, rekao je u subotu Volodimir Zelenskij, kako prenosi agencija Interfax-Ukrajina.
"Sada je upravo panika najbolji prijatelj naših neprijatelja. I sve te informacije (o napadu) samo izazivaju paniku i ne pomažu", rekao je Zelenskij.
"Ako ste trenutačno u Ukrajini, provjerite je li vaš ostanak u toj zemlji doista potreban. Ako ne, napustite je brzo", navodi njemačko ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra pozvao je građane svoje zemlje da napuste Ukrajinu čim prije moguće.
Sjedinjene Države objavile su u petak da je Rusija rasporedila dovoljno vojnika uz granicu s Ukrajinom i da može početi ofenzivu u svom trenutku, što Moskva odbacuje kao američku propagandu u svrhu provociranja.
Američko veleposlanstvo u Kijevu naredilo je u subotu povlačenje svog osoblja koje nije nužno.
"State Department naredio je odlazak svih američkih zaposlenika (koji nisu nužni) zbog informacija o pojačanju ruske vojske na granici s Ukrajinom, što je indikator potencijalne vojne akcije", objavilo je veleposlanstvo u Kijevu na svom Twitteru. Dodaje da američki građani moraju biti "svjesni" da ih vlada neće moći evakuirati u slučaju ruske ofenzive koja "može početi u svakom trenutku i bez upozorenja".
Takvu je poruku uputio i državni tajnik u britanskom ministarstvu obrane James Heappey u izjavi za Sky News u subotu.
"Britanski građani moraju napustiti Ukrajinu odmah bilo kojim sredstvom i ne smiju očekivati, kao što smo vidjeli ljetos u Afganistanu, da će postojati mogućnost vojne evakuacije", rekao je, kako prenosi agencija Reuters.
U petak je britanska vlada savjetovala svojim građanima da napuste Ukrajinu komercijalnim sredstvima dok su još na raspolaganju i savjetovala da prekinu svaki plan za odlazak u tu zemlju.
Međutim, britanska vlada zadržava svoje diplomatsko osoblje u Ukrajini, navodi agencija AFP.
U subotu je vlada Saudijske Arabije pozvala svoje građane da se obrate veleposlanstvu svoje zemlje u Kijevu kako bi im ono olakšalo odlazak, prenosi Reuters, a zatim je i Kraljevina Jordan objavila naputak svojim državljanima da napuste Ukrajinu.
Sama Rusija počela je smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini i u subotu je objasnila da strahuje od "provokacija" ukrajinskih vlasti ili "trećih zemalja".
"Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije u priopćenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplomatskog osoblja.
Mjesecima jača zabrinutost da Rusija - koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici - razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.
Rusija niječe bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njezinu teritoriju te zahtijeva da se sigurnosni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.
SAD, Britanija, Nizozemska, Danska, Latvija, Estonija, Australija i Novi Zeland pozvale su građane da napuste Ukrajinu. Sullivan je preporučio da svi Amerikanci koji su još u Ukrajini napuste zemlju u sljedećih "24 do 48 sati". Britanskim državljanima je rečeno da odu "dok su komercijalna sredstva prijevoza još dostupna".
12.55
Rusija smanjuje diplomatsku prisutnost u Ukrajini, boje se provokacija ukrajinskih vlasti
Rusija je počela smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini, rekavši u subotu da se boji "provokacija" ukrajinskih vlasti ili "trećih zemalja".
"Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije u priopćenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplmatskog osoba.
Mnoga zapadna veleposlanstva poduzela su slične mjere, a neke zemlje poput Sjedinjenih Država, Kanade i Australije pozvale su svoje državljane da što prije napuste Ukrajinu.
Sjedinjene Države upozorile su u petak na moguću skoru rusku invaziju na Ukrajinu.
Te procjene Moskva je opisala kao američku "histeriju", dok je Kijev pozvao na "smirivanje".
Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u subotu ponovno trebao razgovarati telefonom s američkim i francuskim kolegama Joeom Bidenom i Emmanuelom Macronom, dok bi šef američke diplomacije Antony Blinken trebao razgovarati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Nekoliko krugova razgovora proteklih dana nije uspjelo smiriti krizu, nastalu tijekom posljednjih mjeseci nakon što je Rusija na granicama Ukrajine nagomilala više od 100.000 vojnika.
12.45
Rusija započela nove pomorske vojne vježbe: 'Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad
Rusija je u subotu pokrenula nove pomorske vojne manevre velikih razmjera u Crnom moru, osuđujući američku "histeriju" nakon što je Washington izjavio da strahuje od skore ruske invazije na Ukrajinu.
"Više od 30 brodova Crnomorske flote isplovilo je iz Sevastopolja i Novorosijska prema planu vježbe", priopćilo je Ministarstvo obrane u subotu ujutro.
"Svrha vježbe je obrana obale poluotoka Krima, baze snaga Crnomorske flote, kao i gospodarskih subjekata... od mogućih vojnih prijetnji", preciziralo je ministarstvo.
Kasno u petak glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zakharova osudila je procjene Washingtona da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla odmah početi.
"Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad. Anglosaksoncima je potreban rat. Pod svaku cijenu. Provokacije, dezinformacije i prijetnje preferirana su metoda rješavanja vlastitih problema", kritizirala je ona na Telegramu.
Posljednjih mjeseci Moskva je nagomilala desetke tisuća vojnika na ukrajinskim granicama, što je izazvalo strah od napada.
Rusija, koja poriče takve namjere, traži jamstva za svoju sigurnost, uključujući neproširenje NATO-a na Ukrajinu.
Rusija je u siječnju najavila pomorske vježbe za siječanj i veljaču na Atlantiku, Arktiku, Pacifiku i Mediteranu, ali i u "vodama i morima uz ruski teritorij".
"Ukupno će sudjelovati više od 140 ratnih i pomoćnih brodova, više od 60 zrakoplova i oko 10.000 vojnih osoba", priopćeno je iz Ministarstva obrane.
Na Crnom moru, tenzije su visoke posljednjih godina, a Moskva optužuje Ukrajinu i Zapad da ugrožavaju njezinu sigurnost.
U lipnju 2021. ruska je flota tamo ispalila hice upozorenja na britanski razarač.
Rusija također trenutno vodi vježbe borbene spremnosti u Bjelorusiji, na granicama EU-a i Ukrajine.
'Napustite Ukrajinu!'
Njemačka je svojim državljanima savjetovala da napuste Ukrajinu. Osim Njemačke, isti savjet dali su i Velika Britanija, Nizozemska, Japan...
Američko veleposlanstvo u Kijevu naredilo je osoblju za hitne slučajeve da također napusti Ukrajinu.