U Kijevu živim već osam godina, doselio sam se nakon Revolucije dostojanstva. Htio sam pomoći Vladi u laganom i profesionalnom prijenosu moći. Nažalost, par dana nakon što sam se priključio Vijeću nacionalne sigurnosti i obrane, Rusija je započela s agresijom i izvela invaziju na Krim, priča nam Yarema Dukh (35).
Uhvatili smo ga na povratku iz Donbasa, regije koja je još 2014. godine sama sebe proglasila neovisnom, ali nijedna druga država ju nije prihvatila. Dukh radi kao stručnjak za odnose s javnošću, a njegova karijera mu daje uvid u to kako 'dišu' i Ukrajina i Rusija. Bio je glasnogovornik petom predsjedniku Ukrajine, Petru Poroshenku. Radio je i za Vijeće nacionalne sigurnosti i obrane Ukrajine. Dok o sudbini njegove zemlje telefonski raspravljaju Biden, Putin, Macron i ostali predsjednici članica NATO saveza, Dukh se priprema za moguće ratno stanje. Ako do rata i dođe, njegova zemlja i njegovi sunarodnjaci su ti koji će nastradati.
- Moj život se u potpunosti promijenio prije osam godina i opet se mijenja sad. Mogu samo reći da sad imamo više samopouzdanja i obučeniji smo no 2014. godine - govori.
Vojska u brojkama bila je njegov posao godinama.
- Imamo preko pola milijuna vojnika, Nacionalnu gardu i druge vojne organizacije. Također, tu je i 100.000 članova teritorijalne obrane, dobrovoljne vojne organizacije civila. Od 2014. i opsade Krima imamo još dodatnih 400.000 ratnih veterana s pravim iskustvom u borbi. Puno smo pripremljeniji i znamo se efikasno obraniti - objašnjava.
'Spremni smo'
Ne iznenađuje ga kijevski plan evakuacije, smatra da je to itekako realno i potrebno.
- Na samom početku rata, stotine tisuća Ukrajinaca je skupilo resurse, donirali su novac vojsci, radili su sve što bi moglo pomoći. Prve dvije godine rata su bile najteže, rekao bih. Od tad živimo sa spoznajom da su nam susjedi značajna prijetnja. Čak ne i susjedna zemlja, jer je Rusija okupirala 7 posto moje zemlje, tako da su već u našoj zemlji - govori Dukh.
Do sada, prijetnja nikad nije bila u Kijevu, glavnom gradu zemlje.
- To je nešto novo za nas. Ali mislim da se svatko od nas dobro nosi s tim pritiskom i anksioznošću. Za mene, rješenje je bilo dobro proučiti i naučiti brošure koje nam je Vlada podijelila u slučaju hitnih situacija, naučiti gdje su najbliža skloništa, kupiti dovoljno osnovnih namirnica. Razgovarao sam s obitelji i prijateljima o tome kakav je naš plan u slučaju rata. Znam da nismo jedini koji ovo shvaćamo vrlo ozbiljno, ali bez bespotrebne panike. Ako Rusija podivlja, moramo biti spremni. Nema nikoga tko može napraviti tu 'zadaću' umjesto nas - objašnjava.
Svjetski mediji već danima prenose snimke Ukrajinaca koji nikada prije nisu primili oružje u ruke, ali su sad odlučili naučiti rukovati puškama.
- Znam ljude koji su kupili vatreno oružje, posjećuju streljane ili su se priključili civilnim organizacijama koje povremeno treniraju. Kao što sam rekao, svatko od nas nalazi način kako se nositi sa svime i kako se pripremiti. Jasno nam je da moramo modernizirati neke dijelove naše vojske tako da zaista cijenimo tehničku podršku koju dobivamo od zapadnih saveznika - prepričava.
Ne vjeruje da će razgovori spriječiti rat
Kijev je izjavio da ih je Njemačka izdala jer im nisu pomogli, a po sporazumu iz 2014. su morali. U Njemačkoj se svi pitaju gdje je u cijeloj priči novi kancelar Olaf Scholz i zašto nište ne poduzima kao što to rade drugi čelnici država. Predsjednik Zelenski moli Zapad da ne spominju toliko rat. No Dukh smatra da razgovori neće uroditi plodom jer je Putin nepredvidiv.
- Mislim da je najveći problem što europski i američki političari vjeruju da i dalje postoji šansa da će Rusija obustaviti agresiju ako ne naprave ništa. To nije istina. Nakon što je Rusija ušla u Gruziju 2008. godine, zapadne zemlje su slabo reagirale. Rusija nije tamo stala, šest godina kasnije su preuzeli Krim, pridonijeli su kaosu u Siriji i sad nedavno u Kazahstanu. Rusija neće prestati ni kad osvoji našu zemlju - uvjeren je.
'Rat je dublji problem'
Dukh cijeli svoj život zagovara samostalnu i suverenu Ukrajinu, bori se protiv proruskih političara. Kad je 2017. izvršen kibernapad na ukrajinski aerodrom, vladine agencije i nacionalnu banku, bio je dio tima koji je uspostavio modernu komunikaciju ukrajinske Vlade.
U Nacionalnom vijeću za sigurnost i obranu baratao je informacijama koje ne izlaze u javnost. Po njemu, rat koji traje od 2014. je posljedica puno dubljeg problema koji seže iz davne povijesti dviju zemalja.
- Rusko - ukrajinski odnosi sežu od srednjovjekovnog vremena, ali u zadnjih 300 godina postaju sve napetiji. Počevši od vremena Ruskog carstva, ruski službenici pokušavaju potkopati Ukrajince i ostale manjine u Carstvu, a zato postoji i službeni termin - Rusifikacija. U tom periodu ruski službenici su čak pokušali zabraniti Ukrajinski jezik i zamijeniti ga Ruskim jezikom. Uz sve to nebrojeno su puta pokušali istrijebiti Ukrajince. Namjerno su izgladnjivali ljude u periodu 1930 - ih, zbog čega je živote izgubilo više od šest milijuna Ukrajinaca. Kasnije su te Ukrajince zamijenili Rusima. Zbog takvog naseljavanja Rusa u Ukrajinu, mnogo ljudi koji žive u Ukrajini, navode Ruski kao svoj materinji jezik. Zapravo ti ljudi govore oba jezika, i Ruski i Ukrajinski te se ipak većina izjašnjavaju kao Ukrajinci - objašnjava.
Zbog ovog povijesnog konteksta, kaže Dukh, Rusija nije očekivala otpor na Krimu.
- Rusima je bio šok što se većina tih ljudi, koji govore i Ruski i Ukrajinski, borila protiv njih 2014. godine. Iz nekog bolesnog razloga, ruske vlasti ne mogu prihvatiti činjenicu da postoje i drugi neovisni narodi uz njihovu granicu te da nije njihov posao brinuti se o tome kako ti narodi uređuju svoju unutarnju vlast i međunarodne odnose. Ukrajina ima dugu povijest svoje državnosti koja seže u 9. stoljeće. Uvijek smo htjeli biti samostalan narod. Narod koji se borio za svoju neovisnost svakom prilikom koju smo imali. Rusija će si učiniti uslugu čim to shvati - objašnjava.
'Borimo se za našu slobodu'
Zbog tenzija opada broj investicija u Ukrajinu, povlače se velike korporacije i prijeti im i ekonomska kriza. Ali Dukh kaže da još nema mjesta panici.
- Ne bih rekao da smo osjetili ikakve značajne znakove krize ili inflacije bez obzira na trenutnu ekonomsku situaciju. Imamo dovoljno hrane i potrepština na tržnicama i u trgovinama koje i dalje drže istu cijenu kao i prošlih mjeseci - objasnio je.
Koliko god ne želi rat i borio se protiv toga diplomatskim putevima, smatra da Rusija neće prestati pretendirati na njegovu domovinu. No ne očajava, vjeruje da su Ukrajinci kao narod izdržljivi.
- Prije nekoliko mjeseci na središnjem trgu glavnog grada ukrajinski umjetnici su izradili ogroman transparent sa sloganom "Sloboda je naša religija". Ovo je možda najtočniji opis tko su zapravo Ukrajinci. Već se stotinama godina borimo za našu slobodu. "Dušu i tijelo dajemo za našu slobodu" kaže naša nacionalna himna, a mi dokazujemo da je sloboda nešto za što se vrijedi boriti. Mi branimo svoju zemlju i zbog toga ćemo prevladati sve nedaće - zaključuje Dukh.