Kad se slonovi tuku, nastrada trava. A nije baš sretna okolnost što je Hrvatska baš u epicentru tog sukoba Amerikanaca i Rusa.

Iako i američki i ruski veleposlanici uvijek ističu da je Agrokor ekonomsko a ne političko pitanje, iz njihovih istupa možemo zaključiti sasvim suprotno. Posljednji sukob čak bi mogao rezultirati padom nagodbe i stečajem Agrokora jer sad američki fondovi traže do 150 milijuna eura da produlje ključni kredit Agrokoru, gdje će ruski Sberbank i VTB biti najveći pojedinačni vlasnici s oko 45 posto dionica “novog” Agrokora.

Veleposlanik SAD-a Robert W. Kohorst čak je poručio Vladi da ograniči udjel ruskog vlasništva. Da je u SAD-u predložio takav potez, dobio bi lavinu kritika. Pogotovo zato što je Kohorst poslovni čovjek kojeg je osobno američki predsjednik Donald Trump izabrao i poslao u Hrvatsku. Nije dugo trebalo na žestoki odgovor ruskog veleposlanika Anvara Azimova. I nije to prvi puta da se ove dvije zemlje sukobljavaju.

Za obje zemlje je geostrateški položaj Hrvatske važan. Rusi će sada dobiti Agrokor, a veoma je raširena teorija da su ruske banke i unaprijed znale da Ivica Todorić neće moći vraćati 1,4 milijarde posuđenih eura, pa su krediti bili poluga za ulazak u Hrvatsku, koja im toliko dugo drži zatvorena vrata. Rusi su osigurali i opskrbu plinom velikog dijela Hrvatske. Prvo plinarsko društvo potpisalo je lani desetogodišnji ugovor s ruskim Gazpromom. Amerikanci zato ne žele dopustiti da preuzmu i Inu, koja je ključna energetska kompanija u Hrvatskoj. Čelnik ruskog Rostnjefta najavio je da bi obnovili obje rafinerije i od Ine napravili regionalnog diva. Slično je bilo i s Družbom Adria, koja je blokirana, ali zapad nije dao alternativu.

Zato sad EU i SAD nude LNG terminal kao strateški projekt koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Ako ništa drugo, on bi bio moćno oružje u pregovorima da Rusi spuste cijenu plina. Zato je Rusiji u cilju da ga prikaže lošim, neisplativim i na kraju da ga zaustave.

Sve su ovo prevažna gospodarska pitanja o kojima se dva veleposlanika nimalo diplomatski sukobljavaju. A naša Vlada odlučno šuti.

Iako nam je potvrđeno da su i u Vladi ostali šokirani Kohorstovim izjavama o ograničavanju vlasništva, ipak se nitko od ministara niti premijer nisu o tome javno očitovali.

Jedan bivši član Vlade koji je imao priliku razgovarati više puta s najvišim dužnosnicima iz Rusije i SAD-a ne smatra dobrim što i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Vlada o svemu šute jer time samo dokazuju da nemamo jedinstvenu vanjsku i gospodarsku politiku.

- To što ne reagiraju pokazuje odmak od suverenosti i slabost. Trebali su na diplomatski način poručiti da smo mi članica EU u kojoj se poštuju zakoni, a ne vode nam politiku strani veleposlanici - objašnjava nam. Smatra da bi se, kad bi državni vrh točno znao što želi, smanjila i mogućnost utjecaja i pritisaka.

- Često se nečinjenje i nerad pravda upravo strahom da se ne bi zamjerili Amerikancima koji su nam prijatelji, Rusima ili nekoj drugoj zemlji. No po mom iskustvu to su samo izlike jer se nema strategije i razrađenih prioriteta - zaključuje