Hrvatska je uz Grčku u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila najslabiji rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta, najnižu među zemljama Europske unije prema raspoloživim podacima Eurostata, bilježila i Grčka.

Foto: dzs.hr

Nešto je snažnije na tromjesečnoj razini poraslo talijansko i latvijsko gospodarstvo, za 0,3 posto.

Najsnažniji je rast u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježila Estonija, od 2,2 posto. Slijede Slovenija s 2,0 posto i Litva s 1,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na godišnjoj je razini prema raspoloživim podacima Eurostata najsnažniji rast u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 7,0 posto. Slijede Slovenija sa 6,2 posto, Estonija s 5,3, Češka 5,2 i Mađarska 4,9 posto.

Najslabiji su rast na godišnjoj razini bilježile Danska i Velika Britanija, od 1,2 odnosno 1,4 posto.

Potvrđene procjene za EU i eurozonu

Europski su statističari ujedno potvrdili važeće procjene tromjesečnog rasta gospodarstva EU-a i eurozone, od 0,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U trećem prošlogodišnjem tromjesečju oba su područja bilježila rast od 0,7 posto.

Sve su sastavnice BDP-a prema podacima Eurostata dale pozitivan doprinos rastu BDP-a EU-a i eurozone uz izuzetak zaliha, primjećuju u Eurostatu.

Podaci o sastavnicama pokazuju također oporavak bruto ulaganja u fiksni kapital, koja su u EU i eurozoni na tromjesečnoj razini porasla 0,9 posto. U prethodnom su tromjesečju u EU neznatno porasla a u eurozoni blago pala.

Izvoz je u EU u četvrtom tromjesečju 2017. poskočio 1,7 posto a u eurozoni 1,9 posto, blago ubrzavši u odnosu na prethodna tri mjeseca. Tempo rasta uvoza gotovo je pak udvostručen, na 1,3 posto u EU, te na 1,1 posto u eurozoni.

Potrošnja kućanstava bilježila je najslabiji rast, od 0,3 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.

Eurostat je također potvrdio procjene godišnjeg rasta BPD-a u EU i eurozoni u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, od 2,6 odnosno 2,7 posto. U trećem tromjesečju 2017. oba su područja bilježila rast aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7 posto.

U cijeloj prošloj godini gospodarstvo EU-a poraslo je 2,4 posto, nakon 2,0-postotnog rasta u 2016. Ubrzale su i aktivnosti u eurozoni, na 2,3 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2016.

Europska komisija: Hrvatska jedna od tri EU članice s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama

Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerene makroekonomske neravnoteže, iako se se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.

- Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj - navodi Komisija.

- Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu - ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.

- Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta - kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

Komisija je također navela da Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska i dalje bilježe ekonomske neravnoteže. Pritom su Bugarska, Francuska i Portugal poboljšale svoju izvedbu, jer su lani bilježile prekomjerne neravnoteže.

Nakon dubinske analize provedene u 12 članica, a koja je započela u studenome lani, Komisija je zaključila i da Slovenija više ne bilježi ekonomske neravnoteže.