Od povlačenja SAD-a u svibnju iz iranskoga nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015., Amerika je najavila ponovno uvođenje sankcija protiv Irana te izrazila nakanu da se iranski prihodi od prodaje sirove nafte "odmah smanje na nulu". To je u ponedjeljak rekao politički direktor State Departmenta Brian Hook. 

"Riječ je o pretjeranim izjavama koje se neće nikada realizirati", odgovorio je iranski predsjednik na konferenciji za novinare održanoj u Bernu zajedno sa švicarskim predsjednikom Alainom Bersetom. 

"U slučaju takva scenarija SAD bi nametnuo imperijalističku politiku, pritom flagrantno kršeći međunarodne zakone", istaknuo je Rohani. "Riječ je o čistoj imaginaciji, nepravednoj i neutemeljenoj. Dakle, tvrdi se da bi svi proizvođači nafte smjeli izvoziti svoju naftu, uz izuzetak Irana", zaključio je. 

Washington je zaprijetio kažnjavanjem stranih tvrtki ako budu surađivale i poslovale s Teheranom. 

Berset je dodao kako je SAD "uvjeren u to da u svijetu ima dovoljno kapaciteta za proizvodnju dodatne količine nafte."

Saudijska Arabija, prvi svjetski izvoznik nafte u utorak je objavila da je spremna iskoristiti svoje raspoložive kapacitete kako bi se povećalo vađenje sirove nafte i na taj se način tržište dovelo u ravnotežu. 

"Saudijska Arabija spremna je po potrebi početi koristiti svoje raspoložive kapacitete da bismo se u budućnosti suočili s bilo kakvim oscilacijama na tržištu", objavljeno je u priopćenju Vijeća ministara i nakon sjednice kojom je predsjedao kralj Salman. Njegova izjava potvrđuje nedavne objave američkog predsjednika Trumpa i Bijele kuće. 

No predsjednik Rohani u utorak je zaprijetio prekidom isporuke nafte iz susjednih zemalja ako Washington i dalje bude pritiskao sve zemlje da prestanu kupovati iransku naftu. 

Njegova izjava, objavljena u utorak na internetskoj stranici iranskoga predsjedništva i djelomično ponovljena na konferenciji za novinare u Švicarskoj, može se tumačiti na razne načine, piše Reuters te dodaje da na pitanje novinara je li riječ o prijetnji, Rohani nije želio pojasniti svoju izjavu. 

Iranski dužnosnici u prošlosti su prijetili blokadom Hormuškog tjesnaca, geopolitički jednoga od najvažnijih zemljopisnih područja na svijetu, uz Bab el-Mandeb, Suez, Gibraltar i Panamski kanal.

Naime, kroz ovu dodirnu točku Islamske republike Iran, Sultanata Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata u svijet odlazi oko 20 posto svjetske nafte te oko 35 posto sve nafte koja se prevozi morskim putem. Prosječno 14 tankera svakodnevno prođe Hormuz, noseći pritom 17 milijuna barela sirove nafte. Većina, odnosno 85 posto nafte završi u Japanu, Indiji, Južnoj Koreji i Kini.