Problem sportske dvorane zagrebačke V. gimnazije, smještene u središtu grada pored muzeja Mimara, postoji već godinama. Ovogodišnje, najnovije privremeno rješenje, da učenici tjelesni imaju u kilometar udaljenoj osnovnoj školi u Varšavskoj, ne sviđa se roditeljima koji su nas kontaktirali i upozorili na situaciju.
- Dok je lijepo vrijeme, tjelesni imaju na školskom igralištu, no tijekom lošijeg vremena i zimskog perioda je kaos. Ove jeseni ići će, i to samo poslije podne, u OŠ Josipa Jurja Strossmayera u Varšavskoj. Znači, usred nastave trebaju ići u dislocirani prostor, kilometar od svoje škole i onda se vraćati u školu. Još kad krene ružno i hladno, a oni termine imaju samo popodne i navečer, kako će to izgledati? Da ne govorimo o tome da svi ističu važnost vježbanja za mlade, a koliko škola nema ni dvoranu. Nije mi jasno zašto se sve nije riješilo dok se škola obnavljala od potresa - kaže nam majka maturanta.
Jasna Botušić Brebrić, predsjednica Vijeća roditelja V. gimnazije, kaže kako je to dugogodišnji problem gimnazije, te da se isto tako godinama bore za cjelovito rješenje, zasad bez uspjeha.
- V. gimnazija uopće nema dvoranu, prije potresa jedna je učionica bila prenamijenjena za dvoranu, što nikako nije primjereno. Žbuka u donjim učionicama je stalno padala sa stropa dok su učenici vježbali. No u obnovi nakon potresa učionica je opet uređena za nastavu zbog nedostatka prostora, škola je i inače potkapacitirana. I sad učenici vježbaju na igralištu kad je lijepo, a tijekom zime u podrumu - plešu valcer. Prostor koji u podrumu koriste toliko je neadekvatan da jedino mogu vježbati plesove - potvrđuje nam pritužbe roditelja.
Grad je na zamolbu ravnatelja organizirao termine u drugim školama. Ispostavilo se da je Varšavska najprihvatljivija jer ima slobodno vrijeme u komadu za cijelu školu u popodnevnim satima. To su potvrdili i nama.
- Od ove će godine u popodnevnim terminima škola nastavu TZK izvoditi i u sportskoj dvorani OŠ Josipa Jurja Strossmayera. Odluka o korištenju spomenute dvorane donesena je u suglasju sa školama, nakon provedene analize kapaciteta i popunjenosti svih školskih sportskih dvorana u neposrednoj okolici V. gimnazije. Uz navedeno, u suradnji sa školom nastojat ćemo iznaći i dodatne dvoranske kapacitete - ističu u odgovoru iz gradske uprave.
U Gradu Zagrebu, prema njihovim podacima, od 111 redovitih osnovnih i 55 redovitih srednjih škola, jedna osnovna (OŠ Odra) i šest srednjih škola (Zdravstveno učilište, Škola za medicinske sestre Mlinarska, Škola za medicinske sestre Vrapče, Škola za medicinske sestre Vinogradska, Škola za primalje, Škola za cestovni promet) nemaju svoju sportsku dvoranu. Spomenute škole nastavu tjelesne i zdravstvene kulture izvode u drugim prostorima škole (atrij, veće učionice i sl.), u dvoranama osnovnih i srednjih škola u okolici ili pak drugim raspoloživim dvoranskim kapacitetima u okolici, pri čemu Grad Zagreb financira njihov zakup.
Odustali od grijanog balona
No roditelji učenika V. gimnazije ističu kako je to polovično rješenje, jer se tjelesni odrađuje samo popodne. Pritom je bilo već nekoliko gotovih rješenja, no zasad nijedno nije prihvaćeno.
- Grad nam je obećao grijani balon na igralištu jer na tom prostoru ima dovoljno mjesta. To bi bilo dobro rješenje, jer bi bio odmah uz školu, učenici mogu koristiti svlačionice i zahode u školi i normalno vježbati. Projekt je bio kompletiran, čak je riješeno i financiranje, no onda se naprasno odustalo od toga tik pred izvedbu, unazad godinu dana - kaže nam Jasna Botušić Brebrić koja je arhitektica, te je s ravnateljem Tihomirom Engesfeldom i ostalim ravnateljima pokrenula akciju s Arhitektonskim fakultetom.
- Zajedno sa studentima izradili su četiri projektna prijedloga uređenja igrališta, na kojem ima dovoljno mjesta da se izgradi dvorana, ali i ostane elipsa za treniranje, kao i da se uredi park-šuma na tome prostoru. Igralište koristi više škola i fakulteta u ovome dijelu grada, te bi cijeli uređeni prostor, kao i sama dvorana itekako bio od koristi svima, pa i stanovnicima. I sve to bi se itekako dalo ugraditi u novi GUP. Po prijedlogu GUP-a ispod igrališta je planirana podzemna garaža, a naš projekt bi se sjajno uklopio u to - ističe Jasna Botušić Brebrić, dodajući i da roditelji pripremaju i peticiju prema Gradu.
Imaju plan za dvoranu
Prijedlozi su dio projekta "Školski forum", a kako navode voditelji projekta, glavna ideja je iniciranje nastavka vizionarske ideje njenog začetnika dr. Kršnjavoga koji je “rezervirao” prostor centra za zgrade za obrazovanje. Objavljujemo projekte studenata Arhitekstonskog fakulteta koje je škola uputila kao prijedlog za novi GUP.
Projekte su predstavili na izložbi koju je posjetio i dogradonačelnik Luka Korlaet, koji je ideje pohvalio i rekao im da nastave "gurati" ideju.
- Razmatramo mogućnost izgradnje sportske dvorane za potrebe V. gimnazije, međutim, preduvjet realizacije tog projekta je izmjena Generalnog urbanističkog plana. Grad Zagreb u procesu je izmjena GUP-a te je, na tom tragu, od škole zatražio i dobio prijedloge izmjena - poručuju iz Grada.
Sve nam je potvrdio i ravnatelj Tihomir Engelsfeld.
- V. gimnazija nema vlastitu dvoranu za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Najbolje rješenje je izgradnja dvorane za potrebe V. gimnazije. U tom smislu, na zahtjev Gradskog ureda za obrazovanje sport i mlade, poslali smo prijedlog izmjene GUP-a uz četiri idejna rješenja nastala u suradnji s Arhitektonskim fakultetom. Idejna rješenja predviđaju, osim mogućnosti izgradnje dvorane, mogućnost izgradnje nove školske zgrade pri čemu se pazilo da svako idejno rješenje bude doprinos učenicima, ali i lokalnoj zajednici (radi se o iznimno zanimljivom i vrijednom projektu detaljno opisanom u brošuri Arhitektonskog fakulteta, izrađene su makete, panoi, ali ovdje naravno nema prostora za sve opisati) - ističe u svome odgovoru.
Trenutno se, pojašnjava, nastava izvodi vani jer je ljeto potrajalo pa koriste igralište na otvorenom. No, kad je loše vrijeme (hladno, vjetar, kiša, snijeg), snalaze se koristeći učionice.
V. gimnaziju matematičko-prirodoslovnog usmjerenja u dva turnusa pohađa 707 učenika. Tjelesna i zdravstvena kultura odvija se dva sata tjedno.