Europski izvoz i uvoz robe ponovo su potonuli u svibnju, odražavajući duboke poremećaje u globalnoj robnoj razmjeni koje je prouzročila pandemija korona virusa, izvijestio je u četvrtak Eurostat.
Promet je širom svijeta bio gotovo zaustavljen, a granice zatvorene kako bi se zaustavilo širenje virusa, što je teško pogodilo gospodarske aktivnosti i robnu razmjenu.
U većini zemalja EU-u u travnju su od prvog do zadnjeg dana na snazi bile mjere suzbijanja zaraze. U svibnju su vlade počele ublažavati ograničenja, ali to se nije očitovalo u podacima o robnoj razmjeni.
Tako je izvoz robe iz EU-a u svibnju ponovo snažno pao u svibnju, za 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 129,8 milijardi eura. U travnju potonuo je 28,2 posto. Uvoz je u svibnju pao 26,2 posto, na 122,6 milijardi eura. U travnju smanjen je 22,7 posto.
Time je višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom sveden gotovo na trećinu vrijednosti iz prošlogodišnjeg svibnja, od 7,1 milijardu eura.
Vrijednost robne razmjene unutar EU-a pala je više od četvrtine, na 195,7 milijardi eura. Robni izvoz iz eurozone također je potonuo 30 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 143,3 milijarde eura. Gotovo isti postotni pad zabilježio je i u travnju.
Uvoz je smanjen 26,7 posto, na 133,9 milijardi eura. U travnju pao je 24,8 posto. Višak u robnoj razmjeni eurozone sa svijetom više je nego prepolovljen u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 9,4 milijarde eura.
Vrijednost razmjene unutar eurozone smanjena je 28 posto, na 125,3 milijarde eura, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.
Izvoz povećale samo Slovenija i Cipar
Među zemljama EU-a najveći su pad robnog izvoza u odnosu na prošlogodišnji svibanj bilježile Francuska, Grčka, Rumunjska i Portugal, u rasponu od 47,4 do 43,8 posto.
Hrvatska je u svibnju prema podacima Eurostata bilježila pad robnog izvoza za nekih 34 posto, čime se svrstala među zemlje EU-a s izrazitijim padom, uz bok Slovačkoj i Italiji.
Rast robnog izvoza bilježili su samo Slovenija i Cipar, i to za 1,4 odnosno 0,6 posto, bilježi Eurostat. Robni uvoz potonuo je u gotovo svim zemljama EU-a osim Luksemburga i Malte, gdje je poskočio 12,8 odnosno 36,7 posto.
Najviše je pao u Grčkoj, Litvi i na Cipru, gdje je više nego prepolovljen u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju Eurostatovi podaci. Najblaži pad robnog uvoza bilježile su Mađarska i Češka, za nekih tri posto.
Hrvatska je s padom robnog uvoza za nekih 17 posto uz bok Njemačkoj gdje je potonuo nekih 18 posto.