Ljubitelji umjetnosti s nestrpljenjem očekuju otvorenje izložbe impresivnih umjetnina iz kolekcije privatne
zaklade MT Abraham (MTA) 14. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori. Izložbu ‘Od boemstva do vječnosti’ organiziraju 24sata, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba te partnera projekta Erste banke. Posjetitelji će je moći pogledati do 30. lipnja. Kao zvijezde izložbe djela su Edgara Degasa, čija nam stiže
“Mala četrnaestogodišnja plesačica”, Henrija Matissea, od čijih nam djela dolazi “Ležeći akt” (“Aurore”) iz 1907., a tu je i Amedeo Modigliani, koji je samo dva mjeseca prije smrti naslikao portret “Annie Bjarne”.
Stotinjak umjetničkih djela stiže iz ugledne galerije “The Hub of Fine Arts” u Mostaru. Novi je to pogled na umjetnost 20. stoljeća otvorenim očima modernoga kolekcionara. Izložba je jedinstvena po tome što rekreira najširu panoramu umjetničkog života u Europi, Latinskoj Americi te Sjedinjenim Američkim Državama.
Na čelu latinoameričke skupine je Čileanac Roberto Matta (1911. - 2002.), prijatelj Salvadora Dalija, čija su tri zvanredna djela dio zbirke. Roberto Sebastián Antonio Matta Echaurren, čijim je venama tekla španjolska, baskijska i francuska krv, zahtijevao je da se ljudi ne fokusiraju ni na njegovo čileansko podrijetlo ni na umjetničko usmjerenje njegovih djela. Matta, koji se smatrao građaninom svijeta, odbijao se nazivati umjetnikom: “Nisam umjetnik. Ja sam netko tko pokušava konstruirati slike koje će nam jednog dana pomoći da shvatimo bit glagola ‘vidjeti’”. Nakon što je diplomirao arhitekturu, Matta je 1933. stigao u Pariz. Do 1938. nije slikao u ulju. “Zašto ne napraviš sliku?”, pitao je njegov prijatelj, engleski umjetnik Gordon Onslow Ford, koji se divio njegovim arhitektonskim crtežima.
Zahvaljujući njemu, Matta je počeo slikati. “Istisnuo je sitne količine žute, crvene, zelene i plave boje uz rub paletnog noža. Zatim je napravio brzu gestu po bijelom platnu i zatim je, kako se nije htio koristiti čistim kistovima, radio boju prstima, jednim prstom za žutu, jednim za crvenu itd. Na taj je način boja bila raspoređena, a boje su se miješale na platnu. Ta je tehnika ostala osnova njegova uljanog slikarstva dugi niz godina, iako je kasnije prste zamijenio kistovima. Takva prva Mattina gesta uljanim bojama odjeknula je sve do New Yorka tijekom 1940-ih”, primijetio je Onslow Ford.
Mješoviti mediji na platnu, 1963. godina
Nakon izbijanja rata Matta se skrasio u New Yorku, gdje su umjetnici bili česti posjetitelji njegova ateljea. Mattin utjecaj na američki apstraktni ekspresionizam bio je fundamentalan. Natjerao je mlade američke umjetnike na “apsolutni automatizam”.
“Ako slikate na štafelaju, još slikate ono što vidite. Trebate staviti platno na zemlju i slikati ono što osjećate”, govorio bi im. Onslow Ford nije samo potaknuo Mattu da uzme kistove nego ga je upoznao i s teorijom Petra Uspenskog.
Prema ruskom filozofu, četvrta dimenzija dopunjuje treću osjećajem prostora, kretanja i vremena.
Ništa manje zanimljiva nisu kubistička djela njegova zemljaka Manuela Ortiza de Záratea, prijatelja Pabla Picassa u mladosti. Tu su i nepredmetne kompozicije Urugvajca Carlosa Carnera, studenta i asistenta Fernanda Légera, kojim su njegove nepredmetne kompozicije inspirirane.