Devalvacija je u biti nuđenje lakih rješenja koja ne postoje, to je samo tečajna magija i bježanje od problema. Devalvacijom bi ugrozili financijsku stabilnost. U Hrvatskoj bi devalvacija bi djelovala prorecesijski, smanjila bi rast BDP-a. Tu je i povijesno iskustvo s devalvacijom u Jugoslaviji koja nikad nije dovela do održivog rasta izvoza i gospodarskog rasta, rekao je Boris Vujčić, guvrener HNB-a u  emisiji Druga strana na HRT-u. 

Istaknuo je da su rješenja samo u strukturnim reformama. 

'Možemo očekivati rast kredita u eurima'

Na pitanje o kreditima vezanim uz Euribor i Libor, guverner je rekao kako je već prije dvije godine upozoravao na rizik koji nose. Kazao je kako bi rate kredita u eurima mogle rasti.

- U Hrvatskoj je trenutno oko 30 posto stambenih kredita vezano uz te dvije kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. S obzirom na razine na kojima su danas, možemo očekivati njihov rast u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta kredita nego što ljudi očekuju - istaknuo je Vujčić. 

'Banke su prepune novca, imaju 10 milijardi kn viška likvidnosti'

Banke su prepune novca, a gospodarstvo ne može do povoljnih kredita. Pregovori o kreditima u švicarskim francima zapeli su na pitanju tečaja, a na tržištu je još jedan opasan financijski proizvod. 

Guverner HNB-a rekao je kako Hrvatska narodna banka poput ostalih središnjih banaka može kreirati jeftinu likvidnost bankama iz koje one mogu davati kredite i to HNB već dugo vremena i čini. 

Guverner Vujčić istaknuo je kako je prošli tjedan u bankama bilo rekordnih 10 milijardi kuna viška likvidnosti koje banke drže u HNB-u po kamatnoj stopi od nula posto. Zašto ne plasiraju taj novac, treba pitati vlasnike banaka, naglasio je te dodao kako je razlika između kamatnih stopa po kojima banke drže tu likvidnost u HNB-u i kamatne stope po kojoj kredite plasiraju poduzećima pet posto. Ono što je napravio HNB je višak likvidnosti koji je pet puta viši nego u eurozoni, novca puno ima i to po kamatnoj stopi od nula posto, rekao je Vujčić.

To što novac ne plasiraju u gospodarstvo nego u državne jedinice, Vujčić je objasnio jedino time što banke plasiraju novac tamo gdje im je najmanji rizik.

O 'švicarcu': Kad sjednete na krivi vlak, svaka je stanica kriva

Govoreći o pregovorima oko pronalaska rješenja za probleme dužnika u švicarskim francima, Vujčić tvrdi da tek treba vidjeti kakav će se dogovor postići. HNB, kaže Vujčić, u tim pregovorima sudjeluje samo kao tehnička pomoć svim uključenim stranama, s obzirom da središnja banka sama po sebi nije stranka u postupku.

- Mi smo i ranije obavijestili javnost o različitim verzijama rješenja, od konverzije do spuštanja kamatnih stopa... Rješenja ima više, a moguće je ponuditi i više rješenja za različite dužnike pa im dati da biraju. Prilično sam siguran da na kraju neće svi biti sretni, ali to je obično tako, kad sjednete na krivi vlak, svaka je stanica kriva. No, nije to ni za svih bio krivi vlak. Jučer me moja žena podsjetila da sam je 2005. odgovarao od uzimanja kredita u francima, ali ona ga je svejedno uzela i prošla bolje nego ja s kreditom u eurima, kazao je Vujčić.