Prim. dr. sc. Darko Richter, dr.med., znan. sur., spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije, novi je ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak kojeg je izabralo Upravno vijeće te bolnice među šestero kandidata. Njegov izbor mnoge je iznenadio, među njima i bivšeg ravnatelja Boru Nogala, naročito obzirom da je Richter umirovljeni liječnik.
Richter je već radio na Srebrnjaku, ali i na Rebru, a dobio je četiri od šest glasova Upravnog vijeća. Tijekom dosadašnjeg radnog istustva bavio se pedijatrijskom alergologijom, vakcinologijom i primarnim imunodeficijencijama. Napisao je 117 radova u medicinskim časopisima, 26 poglavlja u 13 udžbenika i održao preko 150 pozvanih predavanja.
No, šira javnost je o njemu najviše čula kada je objavljena priča o njemu i njegovoj supruzi, koji su posvojili tri djevojčice. Richter je tada, u jednom intervjuu izjavio kako su supruga i on bili protiv umjetne oplodnje jer ona na neki način predstavlja "silovanje u epruveti".
- U potrazi za rješenjem pitanja neplodnosti mi smo kao liječnici bili dosta dobro upoznati s raznim načinima, od kojih se neki doista i ne protive, dok su drugi u manjoj ili većoj suprotnosti s prirodnim i Božjim zakonima. Umjetna oplodnja „popularna“ je jednostavno zato, jer se kroz medije i interesne medicinske i svjetonazorske lobije ona nameće kao nešto „super“ i kao nečije „pravo“, kao ideološka pobjeda - rekao je za portal Benediktova opcija.
Još je dodao:
"Što reći o heterolognoj oplodnji, ili o metodama homologne i heterologne izvantjelesne oplodnje u kojima se u epruvetama muške i ženske spolne stanice dovode u prisilni bliski kontakt. Pa neće spermij uvijek ući u jajnu stanicu samo zato što je blizu. Nerijetko se spermij unosi nasilu u jajnu stanicu. Tu se život nasilno događa, to je neka vrsta silovanja u epruveti, pa ima silan broj neuspjelih zigota, i onda trebate uvijek puno više embrija, da bi se nakraju neki uspjeli usaditi. A one druge, koje su nasilno nastali, onda se uništava ili zamrzava. To ne može biti niti normalni ljudski, a kamoli Božji naum."
Nije imao ni lijepih riječi za Istanbulsku konvenciju.
- Istanbulska konvencija traži suzbijanje “kulture, običaja, vjere i tradicije” ako oni, prema njenom tumačenju, predstavljaju “opravdanje za nasilje” (čl.12 st.5). Tako je KOS/UDBA 1990. g. organizirala skrnavljenje židovskih grobova na Mirogoju, da bi stigmatizirala demokratsku Hrvatsku. Neki u inozemstvu su u to vjerovali, jer su i htjeli vjerovati, ako već nisu sami u tome imali prste. Bi li u to ime, danas, Istanbulska konvencija poslužila da se "suzbije" Katolička crkva u Hrvatskoj, i ponovi nekakvi proces kakve poznamo iz Stepinčevog primjera? U Konvenciji je pojam ‘nasilja’ široko definiran (čl.3a) da se i svaki oblik neslaganja s rodnom ideologijom može proglasiti nasiljem. Konvencija zahtijeva iskorjenjivanje “predrasuda, običaja i tradicija” koje se temelje na “stereotipnim ulogama žena i muškaraca” (čl.12 st.1). Tu se stalno nešto iskorjenjuje, osim same rodne ideologije. Bi li se u Istanbulsku konvenciju mogla uvesti odredba da svako stigmatiziranje i nasilje prema drukčije mislećima mora također biti iskorijenjeno? Očito je ta Konvencija fundamentalno nedemokratski, fašistički uradak suvremenih antifašista svih boja, koji su prigrlili u svoje redove boljševike svih zemalja. Zajedno su jači - napisao je na Facebooku.
Za Glas koncila je svojedobno govorio o antifašizmu i lijevim liberalima. Naime, na pitanje zašto dolazi do rastakanja naravnih zakona, koje se odnosilo i na pobačaje, dr. Richter je odgovorio:
- Sve to potječe, po mojem najdubljem uvjerenju, od uzurpacije antifašizma kao jedine političke i moralne vertikale od strane ideološki lijevoliberalnih ateističkih i antiteističkih snaga, iz kojih se drugima dijele moralni i politički kriteriji. Crkvu se tjera u političku neutralnost, da bi se moralom masa upravljalo po vlastitim željama. Danas se klasična moralna pitanja, koja su dio intime odraslog čovjeka i obitelji, naređuju ili zabranjuju zakonima, institucijama raznih tzv. udruga ili nevladinih organizacija, pozadinskim dogovaranjem javno inače suprotstavljenih političkih snaga i javnim linčem. Lijevoliberalnim snagama odgovara da kao Veliki Brat nadziru intimu svakog čovjeka, da ubiju pojam osobne savjesti i osobne moralne izgradnje svakog čovjeka. Onda mogu manipulirati do mile volje, i to masama, u cjelini, ili pritiskom pomoću masa na manje skupine ili pojedince. To je ono što se danas, više od svega, globalno suprotstavlja Božjem naumu, a s demokracijom nema blage veze. Po meni, Crkva treba jasno i glasno dati na znanje i sabornicima i ustavnim sucima i svima, osobito onima koji odlučuju o zakonima i stvaraju društveno ozračje u kojem nije tako strašno počiniti abortus, da nema nikakvog zajedništva u krilu Crkve, niti stvarnog, niti tradicionalnoga, niti običajnoga, niti posmrtnog, ako se krše ljudska prava već u utrobi majke - rekao je.
Međutim, treba istaknuti da je Richter veliki pobornik cijepljenja. Na pitanje jesu li cjepiva povezana s činjenicom da je sve više djece s dijagnozama, Richter je to odlučno odbacio.
- Cjepiva nemaju nikakve veze s porastom pobola od drugih bolesti, već samo sa smanjenjem onih bolesti protiv kojih se cijepimo. Dogodilo drugo: klasične su zarazne bolesti snažno potisnute, u nekim slučajeivma čak eliminirane, a javljaju se drugačiji problemi, vezani za alergije, maligna oboljenja, malformacije – uglavnom vezano za novi zapadni standard života i duži očekivani životni vijek - rekao je Richter.
Oko njegovog imenovanja za komentar smo tražili i Vilija Beroša.
- Ministar daje suglasnost za ustanove koje su u vlasništvu države. Bolnica Srebrnjak je u ingerenciji Grada Zagreba tako da ja tu ne dajem suglasnost – kaže nam ministar zdravstva Vili Beroš.
Na pitanje koliko je osobno zadovoljan izborom novog ravnatelja kaže:
"Ne poznajem lik i djelo no ono što smo do sada komunicirali i dalje stoji, a to je da smo izrazito zainteresirani za funkcioniranje Srebrnjaka i već smo se obraćali dopisima u kojima smo sugerirali sa se razriješe pravna pitanja ove bolnice."
Na pitanje smatra li da umirovljeni liječnik ima snage i mogućnosti uhvatiti se s problematikom koju nosi vođenje jedne takve ustanove kaže: "Ne mogu vam to komentirati."