Podizanje minimalne plaće i standard najugroženijih neke su od tema o kojima su u Otvorenom govorili Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice.

Na pitanje kako komentira da se govori kako povlači neki popularni potez, a ceh plati netko drugi, primjerice kada se radila porezna reforma, uzeli su gradovima i lokalnoj samoupravi, Zdravko Marić, rekao je da je jedina mjera koja nije bila kompenzirana mjera o smanjivanjima za mlade.

- Uz sve kompenzacije koje smo napravili, promijenili smo Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave - kaže.

Govoreći o minimalcu, kaže da će se o tome još razgovarati. Kaže da je na minimalcu oko 51.000 građana i najveći teret je na djelatnostima kože, obuće i odjeće.

- Naša uloga je da ne dozvolimo da "stave ključ u bravu", sve vrijeme rade na tome - objasnio je. Dodaje da imaju mandat poreznih obveznika da upravljaju poreznim novcem, a COVID je do sada koštao 40 mlrd. kn.

OD 1. SIJEČNJA Minimalna plaća veća za 350 kuna: 'Povećali smo je četiri puta više nego tri Vlade prije'

- Najveći dio su bile mjere za očuvanje radnih mjesta, za gospodarstvo - kaže. Komentirao je rebalans, rekao je da su danas objavili prezentaciju s detaljnijim prikazom. Bolnice su, kažu, glavni generator duga.

Šef Vinogradske kaže da na rebalans gleda kao na početak reforme zdravstva.

- Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih, ja radim od 1994. i ovo je "enta" sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo - kaže. Pojašnjava da se može napraviti jednom objedinjenom, ali poštenom javnom nabavom, a nakon toga treba još neke stvari napraviti.

Govoreći o skupim lijekovima, kaže da treba pratiti ishod liječenja, a kod plaćanja po učinku, kaćže da se moženapraviti uz određeni period. Dodaje da trebaju biti realne cijene i prijelazni period. Važna je i informatizacija sustava. Govoreći o troškovima Covida, više od 3 milijarde kuna je otišlo samo na virus, a sad smo u četvrtom valu i još će koštati.

- To ovisi o nama, našem ponašanju (...) Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati - rekao je. Dodaje da je na testiranja potrošeno 1 mlrd. kn, toliko i na liječenje, a 600 mil. kn su do sada plaćena cjepiva.

Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće.

Damir Zorić iz HUP-a kaže da zdravstvo ima visoke domete, odlične i nezamjenjive stručnjake, imaju poteškoća, loše prostore, izdvajanja su takva kakva su, ali najveći dio od milijardi odlazi na plaće. Objasnio je da ako u planiranju proračuna se odredi određen iznos, a krajem godine se poveća taj predviđeni iznos, to mu pokazuje da se u ovakvom sustavu naprosto ne može znati gdje i kako se generiraju troškovi. Uvijek se radi o milijardama, dodaje.

PLENKOVIĆ U SABORU 'Minimalna neto plaća povećat će se za 350 kuna od siječnja, rast će i roditeljske naknade'

- Moramo naći načina kako da zaustavimo nekontrolirani rast, ako ga ne zaustavimo, to će sve nas udariti po džepu, rekao je.

Govoreći o minimalcu, kaže da je normalno da se svi raduju kada se podiže minimalna plaća jer je riječ o najugroženijoj skupini, ali upozorava da treba biti oprezan da firme koje to trebaju platiti, da ih se ne gurne u poteškoće.

- Nije riječ samo o minimalnoj plaći, ona će biti 350 kn veća, ali na to će doći i neki doprinosi i porezi koji idu državi, pa neka država da nešto i iz svog džepa - rekao je. 

Siniša Hajdaš Dončić je rekao da je je povećanje minimalca kompleksno pitanje i da ako se poveća minimalni dohodak, onda se i drugima treba povećati plaća. On želi pokrenuti i javnu raspravu o tzv. temeljnom dohotku.

- Poslodavci uvijek pričaju isto, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, dodajući da još nije propala ni tekstilna, ni kožna industrija, a 10 godina slušaju iste argumente - da će se povećati zaposlenosti i da će propasti firme.

- Minimalna plaća ne povećava nezaposlenost, upravo djeluje blagotvorno na ekonomiju u malo duljem periodu, rekao je i dodao da je ista stvar i s temeljnim dohotkom.

- Temeljni dohodak je jedna složena, eksperimentalna priča koju treba isprobavati, dodaje.

Ribić je rekao da treba biti oprezan, kao što i jesu zapadne zemlje koje s time eksperimentiraju - one paze da se ne destimulira radna etika. Postoje brojne analize, smatra, da temeljni dohodak ima svoje ekonomsko utemeljenje.

Kaže da napor Vlade oko povećanja minimalnih plaća treba pozdraviti i zadovoljan je onime što dobiva obrazovanje rebalansom proračuna. Smatra da prerano uvodimo euro, da nismo spremni za trenutak u kojem se provodi.

Marić je odgovorio da su koristi za hrvatsko gospodarstvo i građane puno veći od potencijalnih šteta. Ističe da, kada govorimo u euru, sve treba uzeti u obzir, on sam kreće od potencijalno negativnih stvari, poput straha od efekta na inflaciju, padu kamata na kredite. Smatraju da su dovolno učinili do sada i da još imamo dovoljno vremena da se pripremimo.  Govorio je i o BDP-u te rekao da turizam nije jedini razlog za visoku stopu rasta i da imamo vrlo visoku stopu rasta robnog izvoza. Smatra da treba još godina do dvije do punog oporavka turizma. Hajdaš Dončić kaže da se vidi da  rashodi nisu kontrolirani.