Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je u utorak da treba uvesti euro, ali pitanje je kada i u kojim okolnostima - prethodno EU treba izgraditi institucije i ojačati integracije, a Hrvatska mora znatno povećati gospodarski rast i smanjiti zaostatak za razvijenim zemljama EU-a.

Reagirajući na javnu raspravu na Gospodarsko-socijalnom vijeću, u kojoj je većina favorizirala uvođenje eura, Ribić je na konferenciji za novinare upozorio na brojne potencijalne opasnosti i moguće negativne učinke ako se euro uvede ishitreno i nepromišljeno.

Vladina politika polazi od toga da će uvijek biti dobro, no zemlju treba pripremati i za krizna vremena, jer je kapitalizam sustav koji ciklički ulazi u krize pa ih treba očekivati i u budućnosti, ustvrdio je Ribić.

PLENKOVIĆEV GOVOR U EP Hvalio se turizmom i Rimcem, prioritet mu je uvođenje eura

On podupire projekt zajedničke europske valute, ali upozorava na brojne slabosti, budući da je euro valuta bez zajedničkih temelja, institucija, mehanizama i struktura koje bi je mogle učiniti korisnom i produktivnom.

Moraju postojati određeni autoriteti moći koji mogu provesti odgovarajuće politike, tzv. Sjedinjene europske države, obvezujući način zajedničkog upravljanja, zajednički proračun i elementi zajedničkog poreznog sustava.

Izgradnja zajedničke valute bez odgovarajućih stupova koji je mogu nositi izašla je iz ideologije samoregulacije tržišta, odnosno neoliberalne teorije koja je bitno utjecala na teškoće s eurom, a to se najbolje vidjelo u vrijeme svjetske financijske krize, ocjenjuje Ribić.

Ona je otkrila sve dubioze eura, jer nakon što su 2010. SAD izašle iz krize pravilnom monetarnom politikom, kriza eura je nastavljena zbog nemogućnosti odgovora na poremećaje.

Posljedice su bile zastrašujuće - povećane su nejednakosti među državama, pa i u njima samima, što je dovelo do urušavanja europskog socijalnog modela, radničkih prava i sindikata, te je potkopan rast u zemljama eurozone. No, najstrašnija posljedica su masovna iseljavanja iz velikog broja zemalja EU-a, kaže Ribić. 

Zbog toga je ključno pitanje kada uvesti euro i u kojim okolnostima. Rok od 5 do 7 godina je prekratak da bi EU izgradila institucije, a Hrvatska se razvila do mjere da se sama može nositi s kriznim šokovima, smatra Ribić.

Uvođenje eura traži fokusiranje na javni dug i deficit, što znači daljnje ograničavanje rasta uz zagušenu ekonomiju, a to će voditi daljnjem iseljavanju stanovništva, upozorio je.