Nakon što se u javnosti prije dva dana pojavila informacija kako je inspekcija zapečatila ribarnicu u Bestovju navodno zbog neizdavanja jednog računa od 15 kuna, u petak se oko cijelog slučaja oglasila Carinska uprava Ministarstva financija koja demantira da je to bio razlog zatvaranja ribarnice. Carinska uprava tvrdi kako je nadzorom ustanovljeno da vlasnica sustavno i u više navrata nije izdavala račune.
POGLEDAJTE VIDEO:
Priopćenje Carinske uprave prenosimo u cijelosti:
'U provedbi cjelovitog poreznog nadzora ribarnice u Bestovju, carinska služba nesporno je utvrdila višekratna protupravna činjenja koja jasno ukazuju na sustavno, evidentno i teško kršenje poreznih propisa počinjeno s jasnom namjerom prijevare.
Dakle, posebno ističemo da se u konkretnom slučaju uopće nije radilo o minornim ili formalnim pogreškama obveznika, niti samo o iznosu od navodnih 15 kn, kao što se to potpuno pogrešno sugerira u dijelu javnog prostora, nego o sustavnom i dokazanom višekratnom teškom kršenju poreznih propisa s jedinim ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi.
Također se ističe da je konkretni nadzor proveden ciljano, a kao rezultat prethodno provedene analize rizika i pripreme provedbe nadzornih aktivnosti snimanjem evidentiranih prometa, pri čemu je za konkretnog obveznika uočena jasna potreba provedbe cjelovitog nadzora.
Ne samo da je provedenim nadzorom potvrđena sumnja u sustavno pogrešno evidentiranje ostvarenog prometa kroz promatrano razdoblje i višekratno neizdavanje računa kroz dulji period, nego je i porezni obveznik za kupljena dobra propustio izdati račun čak i samim službenicima ovlaštenim za provedbu nadzora kada je proveden neposredni nadzor primjenom metode simulirane kupnje.
Prema tome, u tijeku promatranog razdoblja porezni obveznik je sustavno propuštao izdavati račune, što je utvrđeno u više navrata te shodno tome pravilno evidentirati ostvarene promete. Dakle, uopće se ne radi o manjim propustima, nego o kontinuiranom i višekratnom neizdavanju računa što su neposrednim opažanjem i uvidom u poslovanje obveznika te daljnjim nadzorom potpuno nesporno utvrditi ovlašteni službenici kao i metodom usporedbe ostvarenih prometa prije i nakon obavljenog neposrednog nadzora, temeljem čega je utvrđeno naknadno višestruko povećanje dnevnih prometa.
Osim toga potpuno je neistinita tvrdnja da obveznik nije izdavao račune zbog navodne „loše internetske veze“, nego se potpuno nesporno radilo o namjernom i smišljenom neizdavanju računa kroz dulji vremenski period.
Osim toga, u provedbi nadzora sama obveznica je priznala na zapisnik o nadzoru da računi nisu izdavani, a kao izgovor uopće nije isticana navodno loša internetska veza, nego „pogrešno postupanje zaposlenika koji nije izdavao račune i nije bio kontroliran od vlasnika“.
Nadalje, notorna je neistina i da je „ribarnica zapečaćena iznenada bez da je vlasnici ribarnice dana mogućnost da zbrine robu koju ima u prodavaonici“. Naime, ne samo da se provedba ove vrste mjere najavljena obvezniku, nego mu je i dana mogućnost da robu zbrine, a što ni na koji način nije sporno, niti roba može propasti zbog pečaćenja jer obveznik ima pravo i mogućnost da svu robu primjereno zbrine i prije pečaćenja te u svakom trenutku dok mjera pečaćenja traje. O svemu navedenom obveznica je čak i zapisnički obaviještena. Osim toga, i nakon izvršenog pečaćenja obveznica je kontaktirala Carinsku upravu te joj je izrijekom pojašnjeno da u svakom trenutku može uz prisustvo službenika ući u prostor i zbrinuti robu bez ikakvih ograničenja.
Posebno naglašavamo, dakle, da su potpuna konstrukcija sve tvrdnje porezne obveznice iznesene u javnom prostoru kojima otklanja svoju odgovornosti za višekratno nezakonito postupanje kojima su, radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, teško povrijeđene obveze iz poreznih propisa.
Ističemo i da je zbog utvrđenih negativnih trendova u broju izdanih računa početkom turističke sezone višekratno javno najavljeno da će ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provoditi pojačane nadzore fiskalizacije na cijelom području Republike Hrvatske, s ciljem sprječavanja sive ekonomije te zaštite poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze.
Upravo kao rezultat takvih aktivnosti samo u prvih 20 dana ovoga mjeseca povećan je broj izdanih računa za 10% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a istovrsni trend je zabilježen i tijekom kolovoza.
Navedeno jasno ukazuje da su ciljane mjere pojačanog nadzora i suzbijanja porezne evazije rezultirale pozitivnim trendovima u izdavanju računa, a što ukazuje da su, ne samo u konkretnom slučaju, nadzorne aktivnosti polučile izravne učinke u smanjenju opsega sive ekonomije te u jačanju položaja obveznika koji uredno ispunjavaju svoje obveze i kojima izravno konkuriraju oni obveznici koji postupaju nezakonito i ne izdaju račune.
Napominjemo i da su tijekom ove godine nadzorna tijela Ministarstva financija ukupno provela 13.172 nadzora fiskalizacije, pri čemu je utvrđeno 5.918 nezakonitosti (odnosno 45% nadzora sa nezakonitostima) te su primijenjene 268 mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem (od ukupnog broja provedenih nadzora, mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti pečaćenjem primijenjene su u cca 2% slučajeva, dok se u odnosu na broj utvrđenih nepravilnosti, odnosno nezakonitosti taj omjer čini cca 4%).
Općim poreznim zakonom neizdavanje računa propisano je kao najteži porezni prekršaj za koji su propisane novčane kazne u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna za pravnu osobu te u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna za fizičku osobu, odnosno u iznosu od 5.000,00 do 40.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Važno je istaknuti da se u slučajevima povreda manje ili formalne naravi ne provodi sankcioniranje obveznika, nego se djeluje edukativno.'