Hrvatska je zadovoljna osuđujućom presudom Vojislavu Šešelju na UN-ovom sudu u Hagu, ali smatra da je izrečena kazna preblaga, priopćilo je u srijedu ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik Haškog suda, poništio je oslobađajuću prvostupanjsku presudu Šešelju iz 2016. i osudio srbijanskog ultranacionalističkog političara Šešelja na deset godina zatvora zbog progona Hrvata u Vojvodini 1990-tih.
Vođa srpskih radikala, koji nije bio na izricanju pravomoćne presude, ipak neće morati u zatvor jer je u pritvoru bio 11 i pol godina.
Na Zrinjevcu su zadovoljni osuđujućom presudom i potvrdom da je postojao sustavni i rašireni napad na nesrpsko stanovništvo "kao potvrdu planskog kriminalnog djelovanja usmjerenog na stvaranje 'velike Srbije'“.
Istodobno, smatramo kako je izrečena kazna znatno preblaga u odnosu na počinjena djela i posljedice do kojih su ista dovela, stoji u priopćenju.
MVEP također žali zbog toga što su žalbeni suci propustili utvrditi odgovornost Šešelja za počinjenje najtežih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina tijekom agresije na Hrvatsku i BiH, kao i zbog toga što nisu utvrdili sudjelovanje Šešelja u udruženom zločinačkom poduhvatu usmjerenom na trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva, prvenstveno Hrvata i Bošnjaka, s područja koje je tadašnje srpsko političko i vojno vodstvo smatralo srpskim.
"Kao jedan od glavnih zagovornika ideje o 'velikoj Srbiji', sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag, svojom huškačkom i barbarskom retorikom Vojislav Šešelj motivirao je i poticao svoje dobrovoljce, ali i druge srbijanske jedinice, na progon i ubijanje Hrvata i Bošnjaka", kažu u ministarstvu.
Dodaju da vlada suosjeća sa svim žrtvama i obiteljima žrtava zločina počinjenih za vrijeme i pod okriljem velikosrpske agresije, a koji nakon više od dva desetljeća čekanja danas nažalost nisu dočekali dugo očekivanu pravdu.
Vlada će nastaviti promicati istinu o Domovinskom ratu i ulozi svih koji su na bilo koji način sudjelovali u počinjenju ratnih zločina prilikom agresije na Hrvatsku te ustrajati na njihovom kažnjavanju, kaže se u priopćenju MVEP-a.
Šešelj je prije dvije godine nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.
Petorica sudaca na čelu s Amerikancem Theodorom Meronom zaključila su kako je govorom u vojvođanskom mjestu Hrtkovci 6. svibnja 1992. kojim je pozvao na progon Hrvata Šešelj počinio zločin protiv čovječnosti potičući i znatno pridonijevši progonu i deportacijama Hrvata koji su uslijedili.
Što se tiče njegovih govora na području Vukovara za koje je prvostupanjsko vijeće zaključilo da njihov sadržaj nije neupitno dokazan, žalbeno vijeće zaključilo je da prvostupanjsko vijeće tu nije počinilo pogrešku.
Žalbeni suci utvrdili su također da nema osnova za zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata kao ni o namjeri Šešelja za sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu te su taj dio žalbe tužitelja odbacili.
Reagirajući na presudu, Šešelj je u Beogradu rekao da je ona “skandalozna” i najavio je žalbu, niječući optužbe da je bilo sistematskog i rasprostranjenog napada na Hrvate u Hrtkovcima.
Vođa radikala istodobno je priznao da se zalagao za protjerivanje Hrvata, objasnivši to potrebom za reciprocitetom u mjeri u kojoj su Srbi protjerivani iz Hrvatske.
Šešelj je u pritvoru Haškog suda bio od veljače 2003. kada je dobrovoljno otišao u Haag, pa do studenog 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog narušenog zdravlja, odnosno nešto više od 11 godina koje mu se priznaju u odsluženje kazne.
On nije nazočio ni izricanju prvostupanjske presude 31. ožujka 2016. a u međuvremenu se beogradskim medijima pohvalio da je potpuno izliječen od raka.
Ministarstvo branitelja: Kazna je neprimjerena
Iako je presudom Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Vojislav Šešelj osuđen i potvrđena odgovornost i njegova krivnja, Ministarstvo hrvatskih branitelja smatra kako je kazna zatvora u trajanju od deset godina neprimjerena u odnosu na zastrašujuću prirodu i iskazanu okrutnost samih zločina te posljedica do kojih su oni doveli. Upravo su hrvatski branitelji i stradalnici iz Domovinskog rata živi svjedoci počinjenih zlodjela.
Kao Ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, posebice suosjećamo s obiteljima žrtava kojima su ovi zločini nanijeli iznimne patnje. I dalje ćemo ulagati sve napore u iznalaženju oblika potpore na dobrobit populacije za koju brinemo te njegovati i čuvati vrijednosti i stečevine pravednog, legitimnog, obrambenog i osloboditeljskog Domovinskog rata, objavilo je Ministarstvo branitelja.