Do ožujka ove godine Riječanin Marinko Biondić (39) nije imao nikakvih zdravstvenih problema. A onda mu je tijekom vožnje odjednom pozlilo.

Osjetio je, kako kaže, neobične vibracije u prsima i trbuhu, zamračilo mu se pred očima i srce mu je ubrzano počelo kucati. Nakon detaljnih pretraga u KBC-u Rijeka liječnici su otkrili da Marinko ima prirođenu srčanu aritmiju.

- Dijagnosticirana mi je fibrilacija atrija, jedan od najčešćih poremećaja srčanog ritma, koji ja do tog trenutka uopće nisam osjećao - rekao je Marinko, otac troje djece. Otprilike u isto vrijeme kad mu je dijagnosticirana srčana aritmija, u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu na pacijentima s tom dijagnozom počeli su primjenjivati revolucionarnu metodu balonske krioablacije.

- Riječki kardiolozi rekli su mi da ću morati na zahvat kod njihovih zagrebačkih kolega. Siguran sam da sam u dobrim rukama - sa smiješkom je rekao Marinko prije nego što je legao na operacijski stol Centra za aritmije i elektrostimulaciju srca zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice.

Tijekom zahvata, koji je trajao oko sat i pol, Marinko je bio budan. Liječnici su mu najprije kroz venu na preponi uveli kateter na kojem je balon promjera 28 milimetara i proveli ga sve do srca. Balon su potom napunili tekućim dušikom i ohladili ga na temperaturu od minus 60 stupnjeva. Tako su zamrzavanjem u roku od tri minute uništili tkivo na ušću Marinkove plućne vene i spriječili nepravilan rad njegova srca. No nisu svi pacijenti sa srčanim aritmijama potencijalni kandidati za balonsku krioablaciju.

- Samo se određene pacijente s fibrilacijom atrija može liječiti ovom metodom. Oko 40.000 ljudi u našoj populaciji boluje od te vrste aritmije, no prema medicinskim indikacijama samo je njih osam posto pogodno za spomenutu vrstu liječenja. Ako se ne liječi, fibrilacija atrija može dovesti do srčanog popuštanja, veće smrtnosti i povećanog rizika od moždanog umora - pojasnio je dr. med. Nikola Pavlović, jedan od triju stručnjaka KBC-a Sestre milosrdnice obučenih za izvođenje ovog zahvata. Uz njega tu su još doc. dr. sc. Šime Manola i dr. sc. Vjekoslav Radeljić. Fibrilacija atrija uz sebe veže brojne komplikacije, pa je nužan odabir najbolje metode njezina liječenja. Balonska krioablacija, čije troškove u potpunosti pokriva HZZO, jedna je od njih.

- Pacijent već drugi dan nakon operacije može ići kući i vratiti se svojim svakodnevnim aktivnostima. Komplikacije nakon zahvata su minimalne, a uspješnost liječenja gotovo 80 posto. Postoji mogućnost da se zahvat kod nekih pacijenata mora ponoviti za neko vrijeme, no to samo povećava postotak izlječenja aritmije - govori Pavlović dodajući da pacijenti nakon operacije određeno vrijeme moraju piti lijekove protiv zgrušavanja krvi. Fibrilacija atrija se, osim zamrzavanjem, može liječiti radiofrekventnom ablacijom, odnosno toplinom koja uzrokuje trajno mikrooštećenje na tkivu vene. Tako oštećeno tkivo više ne može provoditi impulse koji uzrokuju aritmiju.

U korak sa svjetskim stručnjacima

Na visokoj razini Balonska krioablacija se u svijetu provodi tek nekoliko godina. Amerikanci su je, primjerice, odobrili 2010. godine, a u Hrvatskoj je izvode stručnjaci u KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Zagreb i Općoj bolnici u Zadru. - Hrvatski centri su na razini centara izvrsnosti u zapadnoj Europi i SAD-u - kaže dr. Pavlović.