Ususret izborima za Europski parlament, Nova TV ovoga je ponedjeljka na portalu Dnevnik.hr donijela sučeljavanje kandidata HDZ-a, SDP-a, Živog zida, Mosta i Amsterdamske koalicije. Na pitanja Mislava Bage u studiju su odgovarali Karlo Ressler (HDZ), Biljana Borzan (SDP), Tihomir Lukanić (Živi zid), Sonja Čikotić (Most) i Valter Flego (Amsterdamska koalicija). Kandidati su uživo u studiju Nove TV sučelili svoje argumente, mišljenja i viđenje politike vezane uz Europsku uniju.

Korist od Europske unije

Na pitanje kakvu korist Hrvatska do sad ima od Europske unije, Karlo Ressler rekao je da to nisu samo najopipljivije stvari poput Pelješkog mosta, već i druge stvari poput obnove preko 500 vrtića i to putem EU fondova. Biljana Borzan vjeruje da građani EU najviše gledaju kroz fondove.

„Mi smo nekih 10 milijardi kuna u plusu otkako smo ušli u Uniju. Čim smo ušli u EU porastao je izvoz i ušli smo u jednu zajednicu vrijednosti“, rekla je Borzan. Valter Flego kazao je da smo puno bolje trebali iskoristiti EU fondove.

„Svjedočimo tome da nismo najbolji u privlačenju EU fondova, hitno trebamo promijeniti model da bismo u sljedećem razdoblju budemo pozitivniji“, kazao je Flego. Tihomir Lukanić kaže da smo dali priliku EU.

„Uvedeni smo unutra putem referenduma u kojem smo bili manipulirani, umirovljenicima je govoreno da će ostati bez mirovina, ako ne budemo član Europske unije“, rekao je Lukanić. Dodao je i da smo „dobili priliku vidjeti kako su hrvatske stranke nesposobne u apliciranju za EU fondove“ te da se hrvatska politička birokracija u EU nije snašla.

Sonja Čikotić smatra kako je Hrvatska u EU ušla nošena političkim elitama, na koljenima.

„Što se tiče korištenja EU fondova - samo 17 posto smo iskoristili, što je jako loše. Obol tome daje državna uprava, kod nje se vidi naša nesposobnost korištenja fondova koji nam se nude“, zaključila je Čikotić.

Ressler je rekao da je ključno da u hrvatskom narodu nema neslaganja oko ispravnosti europskog puta. Prozvao je Milanovićevu Vladu za podizanje javnog duga.

„Ma što reći, stalno se vraćati na neku staru Vladu, to nema smisla“, odgovorila je Borzan. Lukanić je rekao kako je EU stvorena da bi velike zemlje mogle „parazitirati“ male, dok mu je Flego na to replicirao kako je članstvo u EU izvrsna stvar, ali da nismo iskoristili najveću prednost - povlačenje iz EU fondova.

Čikotić smatra da smo u EU dali novac u vrijednosti od šest Peljeških mostova, dok smo dobili jedva vrijednost jednog. Ressler je, replicirajući Mostovoj predstavnici, rekao da će HDZ-ova Vlada sigurno dovršiti Pelješki most.

Čije će interese zastupati u EU parlamentu?

„Kada budem izabran, bit ću član grupe liberalnih stranaka jer je naša koalicija temeljena na liberalnim stavovima“, poručio je Flego. Borzan kaže da se zastupa i jedno i drugo.

„Mi smo podijeljeni u grupacije, nema delegacije Hrvatske ili Njemačke, ali uvijek nastojimo kombinirati stranački i nacionalni interes. Prave razlike u EU parlamentu dolaze tek kad su na dnevnom redu dokumenti o vrijednostima“, rekla je Borzan.

Ressler kaže da su za njih vrijednosti jako bitne, kao i njihov vrijednosni okvir temeljen na demokršćanskom centru. „Mislim da je problem kod shvaćanja kolega ovdje da su klubovi jako bitni u funkcioniranju EU parlamenta. Mislim da je neodgovorno prema hrvatskim biračima ne biti otvoren koje ćemo vrijednosti zastupati“, rekao je Ressler.

Lukanić kaže da razmišlja o otvaranju ureda u kojem bi bio na raspolaganju građanima Hrvatske. „Interes Hrvatske iznad interesa Bruxellesa“, kazao je i dodao da će u Europskom parlamentu zastupati interese hrvatskih građana.

„Nama je izuzetno bitno da idemo tamo graditi Hrvatsku, tamo ćemo prezentirati svoj program koji se tiče hrvatskih nacionalnih interesa“, kazala je Čikotić.

„U Hrvatskoj postoji 40 posto ljudi koji, po nekakvim procjenama, su skeptični i smatraju da EU nije pogodna za hrvatske interese i mi ih namjeravamo zastupati“, odgovorio je Lukanić na repliku Biljane Borzan.

Čikotić je replicirala Ressleru, kazala je da će u parlamentu braniti interese hrvatskih građana, no ne, kako je rekla, poput HDZ-a. „HDZ-ovi zastupnici u parlamentu glasaju kao europski pučani, kao Tajani koji svojata Istru i Dalmaciju“, kazala je Čikotić.

Da je danas referendum za EU...

Flego vjeruje da bi i danas građani rekli - da.

„Nemojmo zabijati glavu u pijesak, obavili smo cijeli niz priprema za ulazak u EU. Unatoč tome, Europu ne treba idealizirati, EU je previše birokratizirana i previše se udaljila od građana“, rekao je Flego. Lukanić smatra da bi se građani, bez velike promidžbe, izjasnili protiv ulaska.

„Izrazili bi veliku skepsu i rekli: Ne, hvala! Britanici su rekli - Idemo korak natrag. Osobno mislim da je EU svijeća koja je dogorjela“, smatra Lukanić. Čikotić smatra da bi građanima bilo nejasno za što se izjašnjavaju.

„Građane ove vlade nisu uvjerile u dobrobiti koje donosi Europska unija“, dodala je. Borzan je sigurna da bi građani bili skloni Europskoj uniji unatoč tome što dosad nismo dobro iskoristili članstvo. Za Resslera tu nema nikakve dileme.

„Hrvatska pripada Europi i jasno je da današnja EU nije savršena i da se moramo boriti i biti zajedno. Moramo biti hrabri u traženju izazova“, rekao je Ressler.

Lukanić je replicirao Borzan tvrdeći da je EU sebe stavila iznad vlade bilo koje države članica, a Borzan je odgovorila da EU mentorira onima koji se nisu sposobni sami boriti sa svojim problemima. Flego kaže da EU nije jedna država niti će to ikada biti. „Ona je savez država u kojeg svatko treba ugraditi svoje vrijednosti i za to se boramo boriti“, kaže Flego.

Treba li EU više ovlasti?

Ressler kaže da je EU savez država i većinu stvari je još uvijek najbolje najbolje rješavati na lokalnoj razini, dok Borzan kaže da sadašnji model nije loš, ali ga treba doraditi.

„Bavim se dosta zdravstvenim temama, a tu nemamo dovoljno zajedništva, kao ni u temama migracija“, kaže Borzan. O moći i suverenitetu pojedinih država članica unutar Europske unije, Lukanić smatra kako je sadašnji model neprihvatljiv.

„Europarlamentarni zastupnik nema mogućnost predlaganja, a europska birokracija je plaćena od strane oligarhija. Tu nema mogućnosti donošenja krucijalnih odluka, pogledajte poljoprivredu“, kazao je Lukanić.

„Mi smo protiv europskih poreza i nameta, sve zemlje članice bi trebale ravnopravno iznositi ideje i teme i sudjelovati u kreiranju zakona. Bitno nam je da možemo ravnopravno sjediti za stolom, a ne pored stola“, smatra Čikotić. Borzan je replicirala Lukaniću.

„Jeste li uspjeli kao opozicijska stranka da bude ugrađeno u nacionalne zakone? Kad uđete u EU parlament, vidjeti ćete kakvu moć imate i to će vas zaprepastiti“, rekla je Borzan. Lukanić je odgovorio Biljani Borzan da su se oni „predali i kapitulirali prije bitke“ te da takvim stavom Hrvatska ne može naprijed.

„Ne možete ništa jer nemate vlast, a to nije točno. Mi ćemo to dokazati“, dodao je.

O Brexitu

Ressler kaže da je izlazak Britanije iz EU još jedan prmjer kakve su posljedice neodgovornih politika.

„Birači zaslužuju da im se jasno kaže što ih očekuje. Za hrvatske birače je najbitnije znati hoćemo li birati 12 ili 13 eurozastupnika“, kaže Ressler. Borzan smatra da Britancima ne treba popuštati.

„Ovo je prilika da EU pokaže kako može bez jedne države koja je na izlasku bolje, nego što ta država može izvan EU“, kaže Borzan. Flego podsjeća da je odluka o Brexitu donesena na referendumu.

„A te odluke treba poštivati. To nije dobro ni za koga, ali očito je da je netko u tome svemu zakazao. Troma Europa nije dovoljno pažnje posvetila populističkoj kampanji u V. Britaniji i to neka bude pouka“, rekao je Flego.

Lukanić, pak, smatra da treba pojednostavniti izlazak iz EU i poštivati volju naroda koja je izrečena na referendumu.

„Ako nisu zadovoljne, državama bi trebalo biti omogućeno da se iz EU jednostavno povuku“, kazao je. Čikotić smatra da se volja naroda treba poštivati i ako su Britanci na referendumu odlučili izaći iz EU, onda im to treba dozvoliti.

„Nakon dvije godine sad se pokazalo da je to bila neodgovorna odluka, a troškovi iste su ogromni“, kaže Karlo Ressler.

Ulazak Srbije u EU

Flego kaže da je cilj Hrvatske da BiH i Crna Gora uđu u veliku europsku obitelj.

„Imamo barem pet godina da se ta otvorena pitanja riješe. Dovoljno je vremena da riješimo sva otvorena pitanja“; kazao je Flego. O tome može li Srbija ući u EU ako ne riješi otvorena pitanja s Hrvatskom, Lukanić smatra kako treba iskoristiti mogućnost i pritiskom riješiti otvorena pitanja.

„Je li moguće da se u 21. stoljeću mogu dogoditi otvorena pitanja, ukoliko vlast ima volju za rješavanje? Mislim da postoji tihi dogovor između vlasti kako prljavi veš ne bi izašao na vidjelo“, dodao je.

„Srbija, što se tiče Mosta, neće imati popusta za ulazak dok se ne riješe otvorena pitanja poput pitanja nestalih osoba i ratne štete“, kazala je Čikotić. Za Resslera je situacija jasna.

„Zalažemo se za proširenje i približavanje BiH EU-u, to nam je jedan od prioriteta. Što se Srbije tiče, jasno je da imamo čvrste kriterije, koje je u konačnici i Hrvatska morala ostvariti da bi postala članica“, kaže Ressler. Borzan je rekla da je vrijeme ulaska pojedine zemlje u EU najbolje vrijeme za rješavanje nekih teških tema.

Uvođenje eura

Lukanić kaže da oni u Živom zidu ne žele biti ničije sluge i da hrvatski narod nije ničiji sluga. „Uvođenje eura je potpadanje pod kapu tuđih interesa i gubimo utjecaj na bilo kakve odluke“, kazao je Lukanić.

Čikotić smatra da nam euro ne treba. „Most će tražiti referendum o tome. S obzirom da građani u Hrvatskoj ne žive standardom oni u EU, mi ćemo tražiti referendum da se građani o tome izjasne. Dakle - NE euru. Ako premijer i guverner budu tražili uvođenje eura, tražit ćemo referendum pa neka se građani izjasne“, kazala je Čikotić. Flego kaže da danas nismo spremni za euro.

„Ali trebamo imati za cilj ući u porodicu zemalja koje ga koriste. Moramo se pripremiti na eventualne zamke koje nas očekuju te biti potpuno spremni prije uvođenja eura“, kaže Flego. Ressler kaže da je Hrvatska i sad već poprilično izložena euru.

„Mi smo za uvođenje eura. Jačanje gospodarstva je najbolji način za uvođenje eura“, kaže Ressler. Borzan kaže da ulazak u eurozonu ne smije biti cilj sam po sebi.

„Period do ulaska u eurozonu trebamo iskoristiti kako bi ojačali gospodarstvo i što jači ušli u eurozonu“, kaže Borzan. Lukanić je odgovorio Ressleru da argument uvođenja eura u Hrvatsku ne može biti štednja građana u eurima.

„Sav svoj kapital uložit ćemo u obranu hrvatske valute“, kazao je.

„Budući da smo već sad izloženi euru, bolje je biti za stolom nego izvan njega“, odgovorio je Ressler. U odgovoru Biljani Borzan, Ressler je rekao da je javni dug za vrijeme Milanovićeve vlade povećan na 85 posto, a da ga je HDZ-ova vlada smanjila na 74 posto.

„Gledajte vijesti, nije sve bajno i vidjet ćete da ljudi odlaze iz Hrvatske“, odgovorila je Borzan.

„Po BDP-u smo predzadnji, a kad je riječ o izdvajanju za znanost, u ekipi s Bugarskom i Rumunjskom“, odgovorio je Flego Ressleru.

Pitanje migranata

Ressler kaže da Hrvatska treba osigurati vanjsku granicu EU. „Bitno je da 6500 policajaca brine o sigurnosti hrvatske granice i granice EU. Tema migracija je nešto što će ostati u EU dugo.

Borzan kaže da je potrebno pokazati solidarnost. „Potrebno je pokazati solidarnost. Izrazito sam ponosna kako su bivša Vlada i bivši ministar hendlali porblem s migrantima. Migrantima neke države unutar Eu uopće nisu niti privlačne za život, u tome je problem“, kaže Borzan.

Na pitanje o migrantima i migrantskoj krizi, Lukanić je kazao da smo u migrantskoj krizi prepušteni sami sebi. „Migrantima je konačno odredište Njemačka i njoj bliske zemlje. Mi smo im hot spot, prepušteni smo sami sebi. Ilegalne migracije su svakodnevne“, kazao je.

Čikotić smatra da je bitna sigurnost, kako građana Hrvatske, tako i migranata. „Most se zalaže za sigurnost hrvatskih građana i njihove imovine ali i sigurnost migranata. Mi ne želimo da Hrvatska postane prolazni kolodvor za migrante. Treba razlikovati izbjeglice, migrante i političke azilante. Dakle, bitna nam je sigurnost migranata kako ne bi cvjetao kriminal“, kazala je Čikotić i odgovorila Ressleru da su migranti slobodni ljudi koji imaju svoju volju o tome gdje idu.

Ressler je odgovorio Borzan da su se odlučili za pristup bez barijera i dizanja ograda na granicama, pogotovo prema BiH. „Podigli smo i razinu opreme i korištenje schengenskih sredstava“, kaže Ressler. Borzan odgovara da je u vrijeme vlade Zorana Milanovića nekoliko tisuća ljudi prolazilo kroz Hrvatsku. „Bili smo primjer kako se treba ponašati svojom humanošću“, rekla je Borzan.

Ponašanje hrvatske policije prema migrantima

HDZ-ov Karlo Ressler kaže da moramo imati razumijevanje za tešku situaciju i prema ljudima koji se upuštaju na tako težak put. „S druge strane, pravila se moraju poštivati i ne možemo dopustiti ilegalne migracije“, kaže Ressler. Borzan kaže da je bitno da policija postupa ljudski.

„Kad se suočite s nekim snimkama i dokazima o nehumanom postupanju, onda to treba sam sebi priznati i educirati policiju“, kaže Borzan. Lukanić kaže da s terena dobivaju informacije da se policajci žale na opremu s kojom rade.

„Pritisak treba vršiti na političke krugove unutar Bruxellesa da se problem riješi. Hrvatska je mali kotačić koji se našao na njihovom putu“, kazao je Lukanić.

Čikotić kaže da su stihijske i nekontrolirane migracije veliki problem. „Protiv smo organiziranog kriminala, trgovine djecom i svega što donose stihijske i nekontrolirane migracije. Taj problem treba riješiti“, smatra Čikotić.

Socijalni standard

HDZ-ov kandidat Ressler kaže da možemo biti ponosni na socijalne standarde unutar EU. „Naš socijalni standard unutar EU je visok u odnosu na druge zemlje svijeta. Minimalna plaća na razini EU ne bi bilo dobro rješenje“, kaže Ressler.

Borzan, pak, kaže da su mjere štednje unutar EU tijekom krize pogubno djelovale na stanovništvo u EU. „To je jedno dobro iskustvo iz kojeg možemo naučiti kako se treba ponašati“, kaže Borzan.

Lukanić smatra da do minimalne plaće na razini Europske unije Hrvatska neće doći dok se neke stvari ne promijene. „Zahvaljujući HDZ-ovim vladama, Hrvatsku su u razvoju pretekle sve zemlje članice EU. Dokle god su postojeće, nesposobne strukture na vlasti, nemoguće je da se naš standard izravna s onim u Njemačkoj ili sličnim zemljama“, kazao je.

Slično razmišlja i Čikotić koja smatra da se prvo moraju ostvariti neki drugi pokazatelji, poput gospodarskog razvoja. Ressler je replicirao Lukaniću. „Neki moji prijatelji i članovi obitelji su otišli iz Hrvatske. Što vi nudite?

Oko dijagnostike se uglavnom slažemo, ali vi nemate ništa za ponuditi“, rekao je Ressler. Lukanić je odgovorio da smo otvaranjem granica u proteklih pet godina izgubili 300 tisuća ljudi. „Demografi predviđaju da, ako nastavimo ovim putem, za pet godina ostajemo bez mirovinskog i još nekih sustava“, kazao je Lukanić u replici Ressleru.

Plaće radnika u Europskoj uniji

„Hrvat koji radi u zapadnoeuropskoj zemlji mora imati sva prava kao i tamošnji radnici. Europa treba poraditi na tome da svi budu ravnopravni“, rekao je Flego.

Borzan kaže da su za to da svi moraju imati plaće kao i radnici zemalja u kojima rade, no nažalost taj prijedlog u EU parlamentu nije prošao. Lukanić smatra da hrvatski građani u inozemstvu trebaju imati jednake plaće kao i radnici koji su iz te zemlje. Međutim, dodaje da postoji veliki jaz između radnika u Hrvatskoj, koji imaju 3000 kuna, i onih u EU parlamentu koji imaju 40 tisuća kuna plaću.

O tome da hrvatski građani trebaju u europskim zemljama imati plaće koje su u tim zemljama slično mišljenje ima i Čikotić. „Ljudi u inozemstvo odlaze po veće plaće. Nema govora da bi hrvatski radnik u Njemačkoj dobivao plaću kao što bi imao u Hrvatskoj jer s tim ne može živjeti", smatra Čikotić.

Ressler je u replici sve ono što je Lukanić rekao nazvao - besmislicama, a političke opcije pozvao je da ponude svoja rješenja. Lukaniću je replicirala i Borzan. „Ako govorite o tome da podržavate referendum u Britaniji, onda poštujte i volju hrvatskog naroda. Pobijedite na izborima pa onda mijenjajte stvari", poručila mu je Borzan.

Lukanić joj nije ostao dužan. „Uspjeli ste u koheziji s HDZ-om otjerati 300 tisuća ljudi koji bi možda glasali za Živi zid. Imamo namjeru donijeti novu generaciju glasačima", kazao je Lukanić.

Imaju li kredite?

Tijekom sučeljavanja uoči izbora za Europski parlament kandidati su raspravljali o tome treba li i kada Hrvatska uvesti euro te pritom otkrili imaju li kredit u kunama ili u eurima. Sonja Čikotić otkrila je kako ima kredit u eurima, a Valter Flego je poručio kako nema kredit. Karlo Ressler rekao je da ima kredit u kunama bez devizne klauzule, a Tihomir Lukanić iz Živog zida rekao je kako živi život bez kredita. „Živim kod svekra i svekrve, ljetujem kod mame i tate. Šta će mi kredit“, rekla je Borzan, na što se nadovezao i Valter Flego te rekao kako su njemu mama i tata izgradili kuću.

Sučeljavanje je završeno ležernijim temama. Što su kandidati htjeli biti kad su bili mali?

Lukanić kaže da je imao osjećaj da nešto na kugli zemaljskoj nije u ravnoteži. „Želio sam pomoći ljudima oko sebe", rekao je Lukanić, kojem je jedan od dječačkih snova bio i da se bavi glazbom. Čikotić se htjela baviti pravom i odvjetništvom, ali ju je život odnio dalje.

„Završila sam pravo u Osijeku, no odnijelo me u neke druge vode i završila sam na EU fondovima“, rekla je Čikotić. Borzan je htjela biti liječnica, a objasnila je i zašto.

„Taj posao nije podložan politici, a nakon toga sam baš u njoj završila“, rekla je Borzan.  Ressler kaže da je u osnovnoj školi htio biti liječnik jer su mu i roditelji liječnici. „Nakon toga sam htio biti odvjetnik, no još to nisam radio", rekao je Ressler. Flego je htio postati inženjer strojarstva.

Što slušaju i što vole gledati?

Na pitanja o glazbi koju sluša, Čikotić otkriva da voli Josipu Lisac, a omiljeni film joj je 'Tko pjeva zlo ne misli', dok je kao sportašicu izdvojila Blanku Vlašić zbog upornosti i izdržljivosti. Lukanić je impresioniran velikim koncertima iz '70-ih i '80-ih godina prošlog stoljeća poput Live Aida, a omiljeni film mu je 'H8'. Od omiljenih sportaša, Lukanić je rekao da je nezgodno izdvojiti jedno ime, ali je izdvojio Luku Modrića, rekavši kaže da se ne smije vratiti sinu ako ga ne izdvoji, dok je Ressleru i Borzan najbolji sportaš Goran Ivanišević. Flego je otkrio kako cijeni ljude koji postižu rezultate uz puno truda, a izdvojio je kao primjer obitelj Kostelić.