Rekordnih 78,5 milijuna ljudi u svijetu napustilo je svoje domove do kraja prošle godine bježeći pred ratovima i progonima, što je rekordna brojka u burnom desetljeću raseljavanja, objavili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.
Broj raseljenih dosegao je prošle godine oko jedan posto svjetske populacije, istaknula je UN-ova Agencija za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi.
Ta je brojka 2019. porasla za 9 milijuna u odnosu na godinu ranije i blizu je toga da postane skoro dvostruko veća u odnosu na 41 milijun raseljenih, zabilježen 2010., unatoč tome što su restrikcije u pandemiji korona virusa usporile to kretanje, navodi UN-ova agencija.
Sirijci, Venezuelci, Afganistanci, Sudanci na jugu zemlje, Rohindže koje bježe iz Mjanmara na vrhu su liste milijuna izbjeglica, tražitelja azila i raseljenih osoba, stoji u godišnjem izvješću.
Tom porastu doprinijele su i krize u Kongu, Jemenu i Siriji, kao i afričkoj regiji Sahel, pogođenoj sukobima i klimatskim promjenama.
- Brojka od skoro 80 milijuna - najveća otkako se ova statistika sustavno vodi pri UNHCR-u - razlog je za veliku zabrinutost - kazao je visoki povjerenik za izbjeglice Filippo Grandi.
- To je otprilike 1 posto svjetske populacije - istaknuo je.
Ovo je bio prvi godišnji izvještaj UNHCR-a koji je uključio i 3.6 milijuna građana Venezuele koji su zbog krize od 2015. godine napustili svoju zemlju.
I dok broj raseljenih osoba raste, izbjeglicama je sve teže i teže vratiti se u svoje zemlje, izvijestila je UN-ova agencija.
Dok se u prosjeku 1.5 milijuna izbjeglica vraćalo kući svake godine tijekom 90-ih, ovaj broj pao je ispod 400 tisuća tijekom posljednjeg desetljeća.
- Ovo je znak postojanosti sukoba, pojave novih sukoba, nemoći međunarodne zajednice, uključujući i institucija poput Vijeća sigurnosti, da se pozabavi ovim sukobima - rekao je na konferenciji za medije čelnik UNHCR-a.
Oko 73 posto izbjeglica traži azil u susjednoj zemlji, što se razlikuje od raširene predodžbe da većina odlazi na zapad, naveo je Grandi.
- To nastavlja biti globalni problem, koji pogađa sve zemlje, no problem koji je najizravniji izazov za siromašnije zemlje, ne za bogate, unatoč retorici - kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.
Restrikcije uvedene zbog pandemije Covida-19 općenito su usporile raseljavanje, no Grandi ističe kako ga brine ekonomska kriza koju je izazvao korona virus.
- Nema sumnje da će to povećati selidbu stanovništva, kako u regijama, tako i šire - primjerice prema Europi - rekao je.
Oko 107.000 izbjeglica useljeno je prošle godine u treće zemlje, naveo je UNHCR.
- Ove brojke na žalost padaju. Doseljavanje u SAD je dramatično opalo. Zemlja s najvećim doseljavanjem danas je Kanada - kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.
Kanada je primila 31.100 izbjeglica, SAD 27.500, a Australija 18.200, pokazuju brojke UNHCR-a.