Maleni grad Lytton u Kanadi je posljednjih dana rekorder u najvišim temperaturama. Prošli tjedan su zabilježili temperaturu od 49,6 stupnjeva, a to je najveća ikad zabilježena u Kanadi.
Toplinski val koji je zahvatio zemlju je do sad ubio stotine ljudi i uzrokovao više od 240 požara diljem Britanske Kolumbije, javlja CNN.
Lytton je gradić smješten među planinama, ima oko 250 stanovnika, a prosječna lipanjska temperatura je oko 25 stupnjeva Celzijevih. Međutim, prošlog tjedna, noći su bile puno toplije od toga, a same kuće su napravljene tako da zadržavaju toplinu. Zbog požara, koji su pretvorili ovaj gradić u pepeo, stanovnici su bili prisiljeni u bijeg.
Znanstvenici desetljećima upozoravaju da će klimatske promjene uzrokovati sve češće i intenzivnije toplinske valove. Tome sada svjedočimo u Kanadi, ali i ostalim dijelovima sjeverne hemisfere koji postaju sve manje pogodni za život.
U Sibiru 38 stupnjeva, u Iraku državni praznik zbog rekordnih vrućina
Na sjeverozapadu Amerike tope se ceste, a građane New Yorka upozorili su da ne koriste uređaje koji troše puno energije, kako se ne bi preopteretila energetska mreža. To uključuje perilice rublja i sušilice, ali nažalost i klimu.
U Moskvi je 23. lipnja izmjerena rekordna lipanjska temperatura, 34,8 stupnjeva, a sibirski poljoprivrednici pokušavaju spasiti usjeve od velikih vrućina.
Čak su i u Arktičkom krugu temperature došle do 30-ak stupnjeva. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) radi na verifikaciji najviše zabilježene temperature sjeverno od Arktičkog kruga od kada su mjerenja počela, nakon što je meteorološka postaja u sibirskom Verkhoyansku izmjerila 38 stupnjeva 20. lipnja.
U Indiji su toplinski valovi pogodili desetke milijuna ljudi na sjeverozapadu zemlje. U glavnom gradu New Delhiju i njegovoj okolici u srijedu se temperature nisu spuštale ispod 40 stupnjeva Celzijevih; što je zapravo 7 stupnjeva više od prosjeka za taj mjesec.
Iračke vlasti su u četvrtak u nekoliko provincija, uključujući glavni grad Bagdad, proglasile državni praznik. Razlog tome su bile temperature iznad 50 stupnjeva i kolaps elektroenergetskog sustava nakon čega je jednostavno bilo prevruće za rad ili učenje.
Ovakve temperature bi se mogle događati svake godine do 2100
Stručnjacima s kojima je pričao CNN kažu da je teško odrediti koliko su ove vremenske prilike povezane:
- Sustave visokog tlaka koje vidimo u Kanadi i Sjedinjenim Državama, sve te sustave pokreće nešto što nazivamo mlazni tok - pojas vrlo jakih vjetrova koji se nalaze visoko iznad naših glava, na nekih 9000 metara gdje lete avioni - rekla je Liz Bentley, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva u Velikoj Britaniji.
Objasnila je da konfiguracija mlazne struje sprječava vremenske sustave da se učinkovito kreću uobičajenom putanjom zapad-istok:
- Mlazni tok postao je valovit i zapeo je u onome što nazivamo omega blokom, jer ima oblik grčkog slova omega. Kada je ušao u taj blok, više se nije mogao nigdje kretati jer je bio blokiran. Dakle, ovaj visoki tlak koji se nagomilavao jednostavno je zapeo danima ili tjednima. Ovi omega blokovi pojavljuju se u različitim dijelovima sjeverne polutke.
To se dogodilo sredinom lipnja na jugozapadu SAD-a, kada je došlo do rekordnih vrućina u mjestima poput Phoenixa u Arizoni. Nekoliko tjedana kasnije, područje visokog tlaka stvorilo se iznad sjeverozapada, obarajući temperaturne rekorde u Washingtonu, Oregonu i jugozapadu Kanade.
Bentley kaže da bi se ovo moglo događati svake godine do 2100.
Neki politički lideri su počeli shvaćati da su klimatske promjene rezultirale ovim ekstremnim uvjetima, posebno toplinskim valovima i olujama.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošli tjedan da klimatske promjene vode do ekstremnih vrućina i dugotrajne suše, a šumski požari postaju intenzivniji i traju izvan tradicionalnih mjeseci sezone požara.
Znanstvenici rade na sofisticiranim alatima koji mogu brzo procijeniti koliko klimatske promjene doprinose određenom vremenskom događaju:
- Proveli smo brzu studiju atribucije kako bismo dobili odgovor na pitanje "Koja je uloga klimatskih promjena?" - rekao je meteorolog Nikos Christidis iz Hidrometeorološkog zavoda Velike Britanije.
Christidis dodaje kako su otkrili da bez ljudskog utjecaja ne bi bilo moguće postići rekorde i imati tako vruć lipanj. Kaže da bi se bez ljudske aktivnosti ovakve ekstremne vrućine mogle dogoditi "jednom u desetak tisuća godina". Trenutno se to može dogoditi svakih 15 godina odnosno svake ili svake druge ako se nastave gomilati emisije stakleničkih plinova, zaključio je.
Neke od zemalja, uključujući Ameriku, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje članice Europske unije, počele su se truditi kako bi smanjile emisije, ali znanstvenici i aktivisti se slažu da to nije dovoljno.