U srpnju je u Hrvatskoj umrlo najviše ljudi u posljednjih 10 godina kada govorimo o tom mjesecu. U odnosu na prošli srpanj je čak 516 umrlih više. Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku. Čak 4509 ljudi je umrlo u srpnju ove godine, što je najveći broj umrlih u srpnju u posljednjem desetljeću i 13 posto više nego u istom mjesecu lani. Liječnici smatraju da su na to utjecale ekstremne vrućine. Nije bolje ni u ostatku Europe. Stručnjaci procjenjuju da je više od 47.000 ljudi umrlo od posljedica visokih temperatura u Europi 2023., najtoplije godine u povijesti mjerenja. Broj je naveden u studiji objavljenoj u časopisu Natural Medicine prošli tjedan. Tim je koristio Eurostatove podatke o 96 milijuna smrti kako bi procijenio koliko je od njih povezano s vrućinama 2023. u 823 regije 35 europskih zemalja. Riječ je o drugoj najvišoj stopi smrtnosti otkako su započela takva mjerenja 2015., pri čemu je najviša stopa zabilježena 2022. godine.
Istraživači su utvrdili da su zemlje na jugu Europe imale najviše stope smrtnosti povezane s vrućinama. Grčka (393 smrti na milijun stanovnika), Bugarska (229), Italija (209) i Španjolska (175) zauzele su prva četiri mjesta u procjeni. Usporedbe radi, stopa je u Njemačkoj iznosila 76 smrti po milijunu stanovnika 2023.
U konkretnim brojkama, istraživačka skupina procjenjuje da je 2023. broj smrti povezanih s visokim temperaturama u Italiji bio nešto manji od 12.750, a u Njemačkoj 6376. U gotovo svim proučavanim zemljama, značajno više žena je umiralo zbog učinaka vrućina od muškaraca, a starije su osobe bilo osobito pogođene. I Istraživanje koje je objavljeno prošle godine, a u kojem je sudjelovalo više od stotinu stručnjaka iz 52 institucije i agencija Ujedinjenih naroda produbilo je zabrinutost zbog zdravstvenih posljedica globalnog zagrijavanja. Predvidjeli su da će do sredine stoljeća zbog vrućina umirati 370 posto više ljudi godišnje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svijet je već na 1,1 stupnja zagrijavanja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, zbog čega je 2022. godine u prosjeku u svijetu bilo oko 86 dana s opasno visokim temperaturama, stoji u izvješću objavljeno u zdravstvenom časopisu Lancet. Vrućine najviše prijete starijima od 65, a broj umrlih zbog viših temperatura u toj je dobnoj skupini prošlog desetljeća u odnosu na razdoblje od 1991. do 2000. godine narastao za 47 posto.
- Plaćamo u životima - upozorila je voditeljica izvješća Marina Romanello, govoreći o nedovoljnom djelovanju svijeta po pitanju klimatskih promjena.