Nakon što je inicijativa 'U ime obitelji' objavila da ima pola milijuna potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustavu brak definirao kao zajednica muškarca i žene, sljedeći korak je da Ministarstvo uprave na zahtjev Sabora prekontrolira sve potpise. Utvrdi li Ministarstvo da je prikupljen dovoljan broj potpisa, saborski Odbor za Ustav zatražit će od Ustavnog suda procjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Odluči li Ustavni sud da je sve u redu, raspisuje se referendum, no pitanje je hoće li biti promjena u Ustavu i ako referendum bude uspješan. Naime, o promjenama Ustava odluku moraju donijeti zastupnici, a oni nemaju obvezujući mandat, odnosno mogu glasati slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali.

O odredbi odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom

- Moje je mišljenje da ja kao saborski zastupnik imam obvezu kod svake odluke, kod svakog pitanja, bez obzira na to što sam nekim aktom obvezan donijeti ju, još jednom razmisliti da li je takva odluka ispravna. Jer ako ja nemam obvezu razmisliti i ako glasujem kao robot koja je onda svrha postojanja parlamentarne demokracije - izjavio je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP). S njim se slaže i zastupnik Josip Kregar, koji je napomenuo da Ustav propisuje da o promjeni Ustava odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.

- Ta odredbu ključna je u ovom trenutku. Zastupnici, već prema cjelini Ustava, nemaju obvezu i moraju odlučivati prema svojoj volji, uzevši naravno u obzir i rezultate referenduma. Meni je jasno da u Ustavu piše da su rezultati referenduma obavezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst. To bi bio paradoks jer imamo predviđeni način i većinu za promjenu Ustava - izjavio je Kregar.

Referendum je snažan poticaj načinu razmišljanja

Na pitanje nije li u tom slučaju referendum besmislen, ako ga vladajuća većina ne želi, Kregar je rekao da se i do sada pokazalo da je referendum čak i kada nije bio uspješan zbog slabe izlaznosti, uvijek bio jedan snažan poticaj načinu razmišljanja.

- Demokracija nije stvar koja se može svesti u formalne okvire tako da i ono što kaže manjina ne bude usvojeno, a još manje može se svesti na to da se referendumom mijenja Ustav. Ustav je jedan složeni akt koji počiva na balansu i razmjeru između različitih odredbi različitih vlasti. Izmjene Ustava zahtijevaju raspravu i stručnu pripremu i analizu formulacije. Zbog toga automatizam, o kojem sad čujem, ne odgovara onome što je logika ustavne vlasti u Hrvatskoj - rekao je. 

Šeks: Ustav se mijenja temeljem referendumske odluke

Jedan od tvoraca Ustava Vladimir Šeks (HDZ) ne slaže se s takvim tumačenjem i smatra da se Ustav mijenja temeljem referendumske odluke. Ističe da srž neobvezujućeg mandata nije u tome da zastupnik mora, treba ili ne treba na određeni način glasovati u Saboru.

- Ako se na tome referendumu većina izašlih pozitivno izjasni na pitanje je li brak zajednica muškarca i žene, tada se na temelju te referendumske odluke obavlja promjena Ustava. Tada je Ustav promijenjen, jer po članku 1 Ustava, građani ostvaruju svoju vlast posredno putem izabranih zastupnika. Jedini oblik neposrednog odlučivanja je referendum. I Sabor više nema tu što tražiti - kazao je Šeks.

Na tvrdnju Vladimira Šeksa da se Ustav treba mijenjati na temelju referendumske odluke, reagirao je predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP).

- Duboko uvažavam gospodina Šeksa, ali njegovi stavovi su kroz ove 23 godine evoluirali i znao je u raznim trenucima tvrditi razno razne stvari. Ustav je ovdje više nego jasan. Mandat saborskog zastupnika nije obvezujući - kazao je Grbin.