U tajnoj operaciji "Kesten" brazilska federalna policija uhitila je četrnaest osoba koje sumnjiči za to da su oko Amazone krčili i spaljivali prašumu i potom prodavali javno zemljište farmerima i stočarima. Brazilski list Globo navodi da je, osim direktnih članova zločinačke organizacije, policija izdala naloge za uhićenje još 22 suradnika.
Organizacija je razbijena u gradiću Novo Progresso u saveznoj državi Para na sjeveru Brazila te u Sao Paolu. Nakon što su otkriveni razmjeri kriminala, akcija je nastavljena i u drugim dijelovima zemlje. Kriminalnim bossovima prijeti niz vrlo nezgodnih optužnica; za otimačinu javnog zemljišta, krađu, zločine protiv okoliša, prevaru, udruživanje u zločinačku organizaciju, utaju poreza i pranje novca.
"Uključene u ove kriminalne aktivnosti smatramo najvećim uništavateljima amazonske prašume", priopćila je policija. Globo piše i to da svakom pojedinom kriminalnom šefu prijeti kazna do 50 godina zatvora, odnosno 30 godina stvarne kazne, koliko se u Brazilu po zakonu može dobiti dobiti robije.
Tijekom mandata apsolutno najomiljenijeg demokratskog predsjednika na svijetu Lule da Silve brazilska vlada predstavila je program smanjenja godišnje stope uništavanja amazonske prašume za 80 posto do 2020. Međutim, od polovice 2012. uništavanje se povećalo za 28 posto u samo jednoj godini.
Danas je u amazonskoj prašumi pod šumom još oko 3,344.000 kilometara četvornih, odnosno 81,6 posto od 4,1 milijuna kilometara četvornih na koliko se prašuma prostirala prije 1970. Uništena je površina koja odgovara površini 13,5 većoj od Republike Hrvatske.
Čovječanstvo je Amazonu tijekom 20. stoljeća počelo nazivati "plućima svijeta". Procjenjuje se da u njoj danas raste 390 milijardi pojedinih stabala podijeljenih u 16.000 vrsta, odnosno riječ je o više od polovice svjetske površine pod tropskim šumama. U samo jednom danu njom protekne toliko vode koliko jedan New York potroši tijekom cijele godine. A i čak dvije trećine svih današnjih lijekova protiv raznih vrsta karcinoma potječe direktno iz biljaka koje rastu u tom čudesnom području.
U jednom od medijski najpraćenijih postupaka u Južnoj Americi Vrhovni sud Brazila 2008. godine odlučio je da će na područje od 17.000 kilometara četvornih uz granicu s Venezuelom ubuduće isključivo pravo imati 18.000 pripadnika plemena Macuxi, Wapichana i Patamona. Iako je Indijancima to područje predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva dodijelio još 2005., odluci su se protivili konzervativni krugovi bliski vojsci tvrdeći da će se time otvoriti prostor za kolumbijske gerilce i krijumčare drogom. Protiv je bilo i 50 tamošnjih neindijanskih farmera.
Godinu ranije pri progonu s njihovih područja ubijena su 92 Indijanca. Od 185 milijuna Brazilaca 750.000 su Indijanci, koji stradavaju u borbi za resurse, ali i otimačini zemlje jer nastanjuju 12 posto teritorija. Osim stočara, najgore razaranje Amazone i tamošnjim Indijancima prijeti od rudarskih kompanija kao i od klimatskih promjena. Smatra se da bi povećanje globalne temperature od tri stupnja Celzija, što je vrlo realno, do kraja stoljeća uništilo tri četvrtine Amazone.
Argument o gospodarskoj isplativosti iskorištavanja Amazone također je na strani očuvanja prašume. Još 1989. znanstvenik C. M. Peters objavio je članak u časopisu Nature po kojem bi hektar amazonske prašume godišnje donosio 6820 dolara ukoliko bi se prašumom održivo gospodarilo u proizvodnji voća, gume i pametnog šumarenja. Oko 1000 dolara po hektaru dobivalo bi se od proizvodnje drveta bez obaziranja na održivost šume, a samo 147 dolara po hektaru od stočarstva.