Hrvatski rezidenti koji rade u inozemstvu do kraja godine trebaju Poreznoj upravi predati podatke o inozemnom dohotku ostvarenom u posljednjih pet godina. Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša pojasnio je u Dnevniku HRT-a kako funkcionira oporezivanje radnika migranata.
- Potrebno je prijaviti porez. Hoće li on biti oporezivan, ovisno o ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja između nas i zemlje izvora prihoda. To su obično susjedne zemlje, najčešće. Primjerice Slovenija, Austrija i neke druge zemlje s kojima imamo ugovor, gdje se uračunavaju porezi koji su plaćeni u tim zemljama, za razliku od nekih drugih zemalja gdje imamo isključivanje, kao s Njemačkom. Porez plaćen u Njemačkoj znači da nema više nikakvih davanja u RH - istaknuo je.
Takav je dohodak, naime, malo tko u Hrvatskoj prijavljivao, što zbog neupućenosti, što zbog izbjegavanja plaćanja poreza. Ipak Kutleša upozorava da nije točan podatak koji je izašao u medijima – da 35.000 građana nije platilo porez.
- Taj podatak je očito pogrešno protumačen. Prema našim evidencijama 138.000 građana je prijavilo porez. Odnosno razmijenili smo podatke o tim porezima iz izvora DAk 1. Tu se zapravo radi o plaćama, imovini. Iz drugog izvora Dak2 gdje govorimo o računima, gdje imamo podatke o dividendama, kapitalu – nije nužno da se ti podaci mogu zbrojiti, oni se mogu odnositi na istog obveznika, na isti OIB - kaže Kutleša.
Objasnio je i kako se ovdje radi o zakonu koji je na snazi od 1994. godine, a objasnio je i tko bi to sve trebao platiti.
- Oni građani koji žive i rade u državi u kojoj nema poreza na dohodak ili je on jako nizak, za razliku od RH, a imaju ipak poreznu rezidentnost u RH, mogu biti zaduženi s većim iznosom poreza. Dok građani koji su platili taj porez u državi izvora prihoda u visini koja je na razini RH ne plaćaju, odnosno ne mogu biti zaduženi dvostrukim porezom - govori Kutleša, a najbolje bi bilo krenuti od naših susjednih zemalja s obzirom da nisu porezne stope te koje utječu na oporezivanje u RH već razina tih prihoda.
- Ako uzmemo da je kod nas osobni odbitak 4000 kuna, odnosno na godišnjoj razini 48.000 kuna, dok je u nekim zemljama taj odbitak višestruko veći. Razlika u tom neoporezivom dijelu čini tu poreznu osnovicu koja se kasnije oporezuje u RH - dodaje.
U ovom trenutku, napominje, ne barataju brojkom koliko ima obveznika koji nisu prijavili porez.