Pad tečaja eura donio je 103 kune više u novčaniku čovjeka koji je u Zagrebačkoj banci podigao stambeni kredit od 75.000 eura na 25 godina s kamatnom stopom od 6,5 posto. Srednji tečaj je 16. siječnj bio najviši i iznosio je 7,35 kuna. Mjesečna rata kredita iznosila je 506,41 euro (3723 kune). U petak je tečaj eura bio 7,15 kn, pa je rata iznosila 3620 kuna ili 103 kune manje nego u siječnju.
Građani koji su u nekoj od banaka digli kredit vezan uz tečaj eura dobitnici su slabljenja eura. Uz njih, pojašnjava makroekonomist dr. Dražen Kalogjera, dobitnik je i državni proračun jer jaka kuna pogoduje uvoznicima koji za istu količinu kuna mogu kupiti veću količinu roba na stranim tržištima. Uvoznici tu robu prodaju na hrvatskom tržištu, na što plaćaju porez na dodanu vrijednost (PDV) koji ide u proračun. Jaka kuna, međutim, slabi poziciju izvoznika jer hrvatski proizvodi - u koje je ugrađena razmjerno visoka cijena radne snage - s tim teretom nisu konkurentni. HNB, želi li promijeniti tečaj kune u odnosu na euro, može intervenirati na tržištu valuta kupnjom eura, ali u HNB-u kažu da takve poteze nikad ne najavljuju. U neizvjesnosti čini se sigurnim jedino proračun s nultom stopom deficita. To znači da će se proračun financirati samo iz poreza, bez zaduživanja. Prednost toga je uravnoteživanje potrošnje s proizvodnjom, a mana nemoć države da pomogne privredi.

WÜSTENROT ODGAĐA NAPLATE KRADITA
Stambena štedionica Wüstenrot prva je reagirala na financijsku krizu. Klijentima koji ostanu bez posla odgodit će otplatu kredita. Detalje nisu htjeli otkriti, ali otplatu bi vjerojatno odgodili za šest mjeseci. Tako bi građani bez stresa mogli naći novi posao. Ostale banke zasad ne uvode moratorij na otplatu, ali ako se klijent nađe u problemima, mogu mu po dogovoru odgoditi otplatu.