Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, porastao je za 3,3 posto, a uvoz za 3,6 posto, pokazuju drugi privremeni podaci, koje je utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), povisivši pritom svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza i uvoza za 2,8 i 2,13 posto.

 Prema najnovnijim podacima, hrvatski je robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine iznosio više od 58 milijardi kuna i bio je za 3,3 posto viši u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istodobno premašio 96,2 milijarde kuna, što je za 3,6 posto više nego godinu ranije. 

Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske tako za prvih osam ovogodišnjih mjeseci iznosi 38,13 milijardi kuna, što je za gotovo 1,5 milijardi kuna ili 4 posto više nego u prvih osam mjeseci 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci, pak, iznosila 60,4 posto, neznatno manje od 60,5 posto iz istog razdoblja lani.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka godine do kraja kolovoza iznosio 7,7 milijardi eura ili 4,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 12,75 milijardi eura ili 4,7 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih osam mjeseci iznosio 5,05 milijardi eura te je prema lani povećan za 248,4 milijuna eura, odnosno nešto više od 5 posto. 

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode i u ovom je razdoblju bila Europska unija, gdje je izvezeno robe u vrijednosti 5,17 milijardi eura ili 4,3 posto više nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Uvoz iz ostalih članica EU-a je istovremeno rastao za 5,6 posto, na više od 10 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih osam mjeseci ove godine bio na razini 1,28 milijardi eura te je bio 2,2 posto niži nego lani, dok je uvoz u te zemlje povećan za 11,9 posto, na gotovo 733 milijuna eura.

Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.

U Njemačku je, naime, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 933,8 milijuna eura ili 12,2 posto više nego godinu ranije, a uvezeno ih je za 2,07 milijardi eura ili 10,2 posto više. U Italiju je izvezeno robe za više od 1,04 milijarde eura ili 4,7 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 2,3 posto, na 1,65 milijardi eura. Istodobno, izvoz u u Sloveniju je povećan za 5,1 posto, na 959 milijuna eura, a uvezeno je robe za 1,4 milijarde eura ili 10,2 posto više nego lani.

Izvan EU, Hrvatska je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci najviše, u vrijednosti od 718,7 milijuna eura ili 1,7 posto manjoj nego lani, izvezla roba u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz u Srbiju iznosio nešto manje od 323 milijun eura i bio je 2,3 posto niži nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz ih BiH istovremeno je povećan za 12,7 posto, na 360,2 milijuna eura, a iz Srbije za 11,5 posto, na 309,8 milijuna eura.

Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u promatranom razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija - za 47 posto, na 496,3 milijuna eura, a znatno je, za 22,5 posto, na 611,7 milijuna eura rastao i izvoz u proizvodnji gotovih metalnih prozvoda, osim strojeva i opreme. Osjetno povećanje izvoza, za 20,5 posto, bilježi se i kod proizvodnje proizvoda od gume i plastike te u proizvodnji računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, na 239 odnosno 265,8 milijuna eura, dok je izvor prehrambene industrije rastao za 20,4 posto, na 686 milijun eura.

S druge strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda, za 30 posto, na 394,6 milijuna eura, kao i u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod čime službena statistika vodi brodogradnju, čiji je izvoz smanjen za 17,3 posto, na 210,6 milijuna eura.