Cijena plina na EU tržištu je zbog zbivanja u Ukrajini rapidno porasla za 30 posto, na čak 115 eura po megavatsatu. Još se u utorak kretala ispod 80 eura. Ovakav porast nije zabilježen dva mjeseca, no napad na Ukrajinu uzrokovao je strah od nestašice plina, time i njegovo poskupljenje.
Zapadne zemlje najavljuju još oštrije sankcije prema Rusiji, što bi moglo dovesti do zaustavljanje izvoza ruskog plina, kažu vijesti s burze energenata. Njemačka je prije dva dana već stopirala i dozvole Sjevernom toku 2, plinovodu kojim je i sama, zaobilazeći ukrajinski pravac, od rujna ove godine trebala dobivati još i više ruskoga plina. Već se dugo kao alternativni pravac koristi Sjeverni tok 1, završena je i "dvojka" koja je trebala proraditi u rujnu, no dozvole su joj do daljnjeg stopirane.
POGLEDAJTE VIDEO
Europi je nužan ruski plin, kojeg prima jednu trećinu od ukupnih svojih potreba, a Rusija je prošli tjedan poručila kako opskrba neće biti prekinuta. Cijena sirove nafte je također prešla sto dolara po barelu, što je prvi put od rujna 2014.
Rat bi itekako mogao poremetiti protok energenata, i njihove cijene, o čemu razgovaramo s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem. Kad je plin u pitanju, poskupljenja će biti, kaže, ali ne prevelikog, dok bi mogao biti izraženiji rast cijena goriva.
- Neposredna posljedica će sigurno biti zaoštravanje trgovinskih odnosa između Rusije i Zapada, odnosno sankcije, i odgovor na njih. Rusija na raspolaganju ima jedino podizanje cijena plina i obustavu isporuke nafte i plina prema Europi. No tad reže i granu na kojoj sjedi. To bi bilo samoubojstvo pa je vjerojatnije da će podizati cijenu plina, kao što je bivši predsjednik Dmitrij Medvedev i najavio prije nekoliko dana na društvenim mrežama. Zapadna Europa će se na tu visoku cijenu morati naviknuti, kaže Novotny.
Na pitanje koliko je izgledno da Rusija zavrne plinsku slavinu Europi u potpunosti, budući da svoj plin može izvoziti u Kinu, ekonomski analitičar odgovara kako je sve moguće, ali ipak malo vjerojatno. Opskrba neće biti ugrožena, što je komentirala i njemačka vlada, budući da su se alternativno opskrbili plinom iz Sjevernog mora. No cijene plina će sigurno rasti.
Kako dodaje, najveći potrošači ruskog plina su, u relativnim odnosima, Njemačka, Mađarska i - Hrvatska. Njemačka, međutim, ima nisko učešće plina u ukupnoj svojoj potrošnji energenata, za razliku od Hrvatske, kojoj, kao i Mađarskoj, plin čini trećinu potrebnog energetskog miksa. Od te jedne trećine, preko 60 posto je ruski plin. Osim toga, Njemačka će se osigurati plinom iz Sjevernog mora, kao alternativom.
- Sad se pokazalo da je ideja s LNG terminalom dobra jer osigurava alternativu, sigurnost opskrbe. Kakve će biti cijene tog plina, tek ćemo vidjeti kaže Novotny.
U konačnici, dodaje, ne bi trebali doživjeti velika poskupljenja.
- Domaći izvori i LNG će biti dovoljni, osobito ljeti, kad je potražnja manja, i neće biti bitnih utjecaja na kućanstva. Neće doći do velikog šoka. Ali bi značajnije mogli poskupjeti transportni troškovi, zaključuje Novotny. Dodaje još i to kako će poskupljenje transporta sigurno dovesti do veće potrošnje domaćih proizvoda, što je dobra posljedica svega.
I bez napada Rusije na Ukrajinu, hrvatska bi kućanstva, podsjetimo, od 1. travnja doživjela skoro 80 posto višu cijenu plina, zbog čega je Vlada donijela paket za gašenje požara. PDV na plin i toplinsku energiju će trajno biti smanjen s 25 na 13 posto, koliki je i PDV na struju, ali će u kriznom razdoblju od 1. travnja ove, do kraja ožujka iduće godine, PDV na plin i grijanje iz toplana biti pet posto. Time je poskupljenje u konačnici, za kućanstva, trebalo biti oko 20 posto. Što će, međutim, biti sad, kad cijene na burzama energenata divljaju, teže je predvidjeti.
POGLEDAJTE EMISIJU 24SATA O INVAZIJI UKRAJINE: