Veći nego što se očekivalo rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju svakako je dobra vijest, kažu analitičari, no upozoravaju da bi nastavak političke nestabilnosti mogao negativno utjecati na kretanje gospodarstva. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.  To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto. 

Potrošnja i izvoz potaknuli BDP 

- Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava, koja je porasla za više od tri posto - kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je samo izvoz roba skočio 9,4 posto.
Potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je, pak, u proteklom kvartalu za 3,1 posto na godišnjoj razini.
- Oporavak osobne potrošnje podržan je blagim porastom zapošljavanja i nominalnih plaća, što uz izostanak inflacije i smanjivanje kamatnih stopa na kredite omogućuje rasterećenje osobnog dohotka potrošača - navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a. 

Pozitivno je na BDP utjecalo i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su u prvom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, nakon 3,7 posto u zadnjem lanjskom tromjesečju. To je najbrži rast investicija od trećeg tromjesečja 2008. godine. 

- Raniji termin uskrsnih blagdana, kao i činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine - kaže Šantić. 

I u nastavku godine očekuje rast BDP-a, ali nešto sporijem dinamikom. 

- Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veća lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće što se tiče političke stabilnosti, koje bi, ukoliko se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva - kaže Šantić. 

Zbog toga, unatoč većem nego što se očekivalo rastu u prvom kvartalu, Šantić ostaje pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto. 

Iznenadio rast potrošnje države za 0,6 posto 

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal. 

- Očekivano, došlo je do ubrzanja gospodarske aktivnosti u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, zahvaljujući ubrzavanju trenda rasta potrošnje kućanstava, kao i investicija -  kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Očekivan je, dodaje, bio i doprinos rasta izvoza BDP-u. 

- I dalje inozemna potražnja pruža poticaj rastu, i u velikoj mjeri neutralizira pritiske uvoza robe i usluga, čiji rast od 6,1 posto reflektira oživljavanje domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija - objašnjava Kovač. 

Iznenađenje je, ističe, pozitivan doprinos potrošnje države, koja je u prva tri mjeseca porasla 0,6 posto na godišnjoj razini. 

- Sve u svemu, dobar prvi kvartal, pri čemu je stopa rasta bila i iznad naših očekivanja - kaže Alen Kovač, koji u cijeloj ovoj godini očekuje rast BDP-a za otprilike 1,8 posto. 

Ako se ta prognoza pokaže točnom, bio bi to veći rast gospodarstva nego lani, kada je BDP ojačao 1,6 posto. Bilo bi to i blizu projekcijama Vlade, koja je ovogodišnji proračun temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2 posto. 

Pozitivni i negativni rizici 

Analitičari RBA ostaju, pak, pri svojoj ranijoj procjeni da će BDP u ovoj godini porasti za 1,5 posto. 

- Kratkoročno postoji pozitivan rizik da rast dosegne razinu od 2 posto, osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova - navode analitičari RBA.
Ističu kako negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika jer bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. 

- S druge strane, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja - zaključuju analitičari RBA. 

Brkić: Bez reformi takav rast BDP-a nije održiv 

Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, kazao je, pak, kako je rast BDP-a iznad očekivanja dobra vijest, no pitanje je, kaže, je li taj rast održiv ako se ne provedu reforme. 

- Rast BDP-a definitivno je dobra vijest, pogotovo jer je premašio sve prognoze. Međutim, kvalitetan rast neće biti održiv, ako ne napravimo ono o čemu stalno pričamo ali nikako da izvedemo. A to su reforme - kaže Brkić. 

Dodaje kako je rast bio očekivan jer se nisu bitno mijenjale komponente BDP-a koje su rasle i u prethodnoj godini. 

- To je početak turističke sezone, to su promjene u porezu na dohodak, potom smanjivanje troškova energenata, osobna i državna potrošnja, odnosno investicije... Sve je to dovelo do rasta BDP-a - kazao je Brkić. 

No ističe kako je pitanje koliko je takav rast održiv i koliko je kvalitetan. 

- Svjedočimo političkim blokadama. Rast gospodarstva se neće održati bez potpuno novih institucionalnih aranžmana i bez radikalno provedenih strukturnih reformi - zaključio je Brkić.