Nakon što su saborski zastupnici minutom šutnje odali počast prvom predsjedniku Saboru, dr. Žarku Domljanu, Mostov Miro Bulj na početku sjednice Sabora zatražio je od predsjednika Sabora da pod hitno stavi u proceduru raspravu o ilegalnim migrantima jer su ljudi u Dalmatinskoj zagori ugroženi. Predsjednik Sabora poručio mu je da krši Poslovnik.
- Ne postoji osnova u Poslovniku da radite ovo što ste sada napravili, imate slobodni govor u kojem možete o tome govoriti. Postoji procedura, Poslovnik i molim vas da se njega držite - poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Govoreći o pravima manjina, Stipo Mlinarić u ime Domovinskog pokreta, upozorio je kako se zaboravlja na osobe s invaliditetom, djecu s poteškoćama u razvoju, stare i nemoćne, djecu s teškim malignim oboljenjima...
- Svi oni su prepušteni sami sebi i svojim obiteljima. Ustav jamči pravo na slobodu kretanja, na školovanje, rad, ekonomsku slobodu i kaže da smo svi pred zakonom jednaki i imamo jednaka prava. Naše društvo je postalo nehumano i socijalno neosjetljivo na probleme i potrebe upravo tih ljudi - poručio je.
Politika države, naglasio je, koja nije omogućila svakoj osobi život dostojan čovjeka, ne može se nazvati demokratskoj državi.
- Uvodeći zakon o kvotnom zapošljavanju osoba s invaliditetom, Vlada uzima novac preko leđa navedene manjine i koristi za popunjavanje proračuna. Do sada se moglo prikupiti preko milijardu kuna, a samo je 20-ak milijuna kuna korišteno za osobe s invaliditetom - istaknuo je.
Rada Borić je ime Zeleno-lijevog bloka za govornicom u majici s heštegom "zašto šutimo" govorila o ravnopravnosti spolova. Osvrnula se na broj žena u Saboru. Na parlamentarnim izborima izabrane su, istaknula je, tek njih 35.
- Broj se do danas povećao na 47 nakon što su ponovno žene, ionako drugotne, postale zamjene jer su kolege dobili ili sačuvali mjesta u izvršnoj vlasti. Nažalost, većina političkih stranaka i koalicija i ove godine, unatoč Zakonu o ravnopravnosti spolova, nije ispoštovala da na listama mora biti uravnotežen broj kandidata i kandidatkinja - istaknula je.
Ključno je pitanje, dodala je, može li se vjerovati Vladi da je ravnopravnost spolova važna kad od 2015. nije donesena nova Nacionalna politika o ravnopravnosti spolova.
- Što je sporno u dokumentu koji je pripremljen, a koji treba biti temelj mjerama za poboljšanje položaja žena na tržištu rada, obrazovanju, u borbi protiv nasilja, sudjelovanju u političkim dužnostima? Je li razlog strah od uporabe rodnog jezika koji razumijeva razlike između spola i roda, a koji je izazvao prijepor oko ratifikacije Istanbulske konvencije i gotovo raskolio HDZ? Plaši li se Vlada i dalje onih koji su krivotvorili istinu prijeteći nam muškarcima u haljinama koji će ulaziti u toalete - pita se Borić.
Poručila je Vladi da se ne čudi povećanom nasilju nad ženama i broju ubojstava kad još uvijek nije počela sustavno provoditi Istanbulsku konvenciju.
- Dok se žene i dalje diskriminiraju i o njihovim bi tijelima i dalje odlučivali drugi, one su u ovoj pandemiji, od zdravstvenih radnica, blagajnica, učiteljica, pokazale da ravnopravno dijele obaveze pa im onda pripadaju i jednaka prava - poručila je.
Nino Raspudić u ime Kluba Mosta govorio je o demokratskom deficitu, najprije u slučaju udomljavanja dvoje djece od strane istospolnog para, a potom i u djelovanju Nacionalnog stožera. Naglasio je kako sve više odluka o životima građana donose tijela i institucije koje narod nije izravno birao.
- Najnoviji primjer drastičnog demokratskog deficita vidimo ovih dana kad mediji prenose vijest da je istospolni par udomio dijete. Istovremeno Zakon o udomljavanju nije promijenjen i u njemu nisu navedeni životni partneri za udomljenje nego je Ustavni sud je svojom intervencijom, kojom očito izlazi izvan svojih ovlasti, preuzeo dio posla i odgovornosti koji ima Sabor. Ustavni sud de facto preuzima ulogu zakonodavca - istaknuo je i pozvao na saborsku raspravu Zakona o udomljavanju, kako bi se on izmijenio.
- Neka navedu eksplicitno životno partnerstvo u Zakon pa neka udomljavaju - poručio je vladajućima.
Što se tiče Stožera, također je naglasio kako odluke donose ljudi koje narod nije izabrao, a koje su ionako kontradiktorne.
- U službenim dokumentima britanske vlade, koji se može naći na internetu, piše da djeca u školama ne bi trebala nositi maske jer je više štete nego koristi pa se ja pitam je li virus drugačiji u Velikoj Britaniji - rekao je ispričavši događaj iz škole svoje kćeri u kojoj nose maske, a istovremeno joj je prijateljica dala gutljaj soka iz svoje bočice.
Upozorio je i na problem zabrane graničnog prijelaza, dok migranti granicu prelaze.
Nevezano za to, istaknuo je još i problem što Hrvatska više nema svoje predstavnike u Srbiji i Crnoj Gori.
- Živimo u teškom trenutku, problemi su na granicama, a mi smo u Saboru svedeni na jednu trećinu, ograničeno nam je pravo rasprave, a naše ingerencije preuzimaju neka druga tijela - poručio je.
HDZ-ov Branko Bačić odmah je stao u obranu rada Stožera istaknuvši kako oni ne vide taj demokratski deficit.
- Kada bi mi prepoznali demokratski deficit, sigurno bi pokrenuli zakonske izmjene - poručio je.
Podsjetio je kako je u Saboru izglasan Zakon kojim se regulira način postupanja Stožera te da je člankom 16. Ustava zakonom moguće ograničiti pojedina prava i slobode.
- Mi smo na tom članku temeljili izmjene Zakona o civilnoj zaštiti i zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i ovlastili Stožer, ministra zdravstva, da donosi mjere kojima će se nastojati suzbiti epidemija. Kada bi se odluke donosile dvotrećinskom većinom u Saboru, kako je to propisano člankom 17. Ustava, RH se ne bi efikasno mogla braniti od epidemije. Stoga smo se odlučili za model koji je utemeljen na članku 16. Ustava, kojim je propisano da Nacionalni stožer donosi mjere uz nadzor Vlade - istaknuo je naglasivši da nitko nije priječio oporbi da predloži odluku iz članka 17. Ustava, koja bi se u Saboru onda i raspravila.
- A takvog prijedloga mi još nismo vidjeli, osim što često slušamo kako bi bilo bolje da je Sabor reagirao temeljem članka 17. Ustava - rekao je.
Bulj je istaknuo kako je Bačić iznio neistinu govoreći da su mjere jednake za sve podsjetivši na izlazak iz samoizolacije HSLS-ovog Daria Hrebaka zbog glasanja i kažnjavanje poljoprivrednika koji je traktorom izašao na polje. Obzirom da se javio za povredu Poslovnika, a predsjedavajući je ocijenio da je nije bilo, dao mu je i opomenu.
SDSS-ova Anja Šimpraga upozorila je kako dio građana i dalje živi bez vode. Na javnu vodoopskrbu, istaknula je, priključeno je 87 posto stanovništva, a na lokalnu 1,6 posto.
- Na područjima gdje žive pripadnici srpske zajednice postoji potreba za sanacijom i izgradnjom vodovoda u 145 sela, otprilike za 5000 domaćinstava - rekla je.
Anka Mrak-Taritaš podsjetila je kako je još 2018. GLAS uputio u saborsku proceduru prijedlog zaključka o izmjenama Vatikanskih ugovora jer smatraju da građani previše novca izdvajaju za katoličku crkvu.
- Tad smo od Vlade dobili potvrdu da se godišnje izdvaja više od milijardu kuna. Dakle, svaki punoljetni građanin, bez da ga je itko išta pitao, godišnje daje više od 300 kuna za tu jednu organizaciju - istaknula je dodavši kako je procjena da je taj iznos i duplo veći.
HDZ-ovi ministri regionalnog razvoja i EU fondova, dodala je, crkvi su dodijelili posljednje četiri godine 53,2 milijuna od ukupno 58 milijuna kuna europskog novca.
- Škole, vrtići, bolnice, kazališta, učilišta zajedno su dobili manje od pet milijuna kuna. Vrhunac bezobrazluka je da se taj Fond po hodnicima ministarstva od milja naziva i crkveni fond - poručila je istaknuvši kako sadašnja ministrica Nataša Tramišak odbija reći hoće li se ta praksa nastaviti te ne želi otkriti tko su bili članovi povjerenstva, koje je odlučivalo o dodjeli novca.
- Ova praksa hitno treba prestati. Uz svo dužno poštovanje, ali kvalitetan život u lokalnoj zajednici znači mnogo više od toga da crkva bude u potpunosti namirena. Bilo bi dobro da organizacija, koja ionako dobiva milijarde kuna od građana, barem na natječajima za europski novac ne gazi sve pred sobom, i to u politički organiziranoj ne fer igri beskonačnog dodvoravanja HDZ-a svećeništvu s kojim onda dijele pobjednički plijen, a gubitnici s svi ostali - poručila je Mrak-Taritaš.