Prije mjesec dana Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska koja je provela anketu među 620 poslodavaca objavio je kako će Hrvatskoj do sredine sezone nedostajati 100.000 radnika. Danas nam kaže: 'Nažalost, naše prognoze se ostvaruju!'
POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:
- Hrvatskoj nedostaje na desetke tisuća radnika. Trenutno radimo na podacima za drugi kvartal koje ćemo imati spremne u lipnju. Usred sezone ostat će ispražnjeno 30 posto radnih mjesta. Osim u turizmu i ugostiteljstvu manjak će se najviše vidjeti u proizvodnji - kaže nam Biškup.
Inače, Manpower Group postoji gotovo 70 godina, u Hrvatskoj deset godina i prvi put izradili su prognozu zapošljavanja unaprijed. U svijetu anektiraju oko 59.000 poslodavaca i postavljaju im uvijek samo jedno pitanje - planiraju li u narednom kvartalu zapošljavati, otpuštati ili zadržati planirani broj radnika. Mjere koja Hrvatska poduzima kako bi bi zadržala, ali i proizvela novu radnu snaga su, smatra Biškup, slabašne.
- Mjere poput odobrenih kvota za uvoz radnika i prekvalifikacija preko HZZ-a služe za gašenje požara. Ljudi odlaze iz zemlje što je najveći uzrok jaza u potrebama i potražnji radnika. Ne shvatljivo je da politika ne shvaća razmjere problema jer brzo neće imati tko proizvoditi ni pridonositi u zemlji - rekao je.
Naveo je i kako u Švedskoj 28% radnika sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju, u Italiji 9%, kod nas 4%. Direktor je tvrtke Manpower i u Sloveniji pa nas je usporedio s njima.
Ljudi nemaju novca za prekvalifikaciju
- Slovenci imaju izrazito proaktivnu politiku zapošljavanja i migracijsku politiku. Prije svega privlače radnike iz zemalja bivše Jugoslavije, Poljaci svoje potrebe popunjavaju radnicima iz Rumunjske. Osobno poznajem poslodavce koje žele prenijeti proizvodnju iz Hrvatske u Srbiju jer tamo jako subvencioniraju zapošljavanje - rekao je.
Pojašnjava da je najveći hrvatski problem što nam odlaze mladi do 35 godina, a stariji od toga ostaju na tržištu rada neiskorišteni jer nemaju znanja i kompetencije koje tržište traži. Uz to nemamo politiku koja će stimulirati životno obrazovanje, a ljudi nemaju 15.000 ili 20.000 kuna za prekvalifikaciju. Misli da bi država trebala pomoći stipendiranjem.
Fali nam onih koji 'rade rukama'
- Država u nekoj mjeri na prekvalifikacijama radi samo sa nezaposlenima, a pretpostavlja se da bi radnik kroz radni vijek trebao promijeniti nekoliko zanimanja. Kako ako nema mogućnost da plati da nauči nova znanja? Hrvatska je iz EU povukla tek 25 posto sredstava koji se odnose na ljudske resurse. To je daleko od svote koja nam je na raspolaganju. Kronično nam nedostaje svih radnika koji uvjetno rečeno rade rukama, od stolara, električara, zavarivača, krovopokrivača, montera, njegovatelja, barmena, sobarica, vrtlara, kranista... Djeca koja i izađu iz obrtničkih škola čim steknu neko iskustvo odlaze raditi van za nekoliko puta veće plaće. Ne možete očekivati da svi tako mladi znaju što žele u životu raditi, a onima od 25 godina ne pružate mogućnost kvalifikacije. Dok država ne riješi ovaj problem i dalje ćemo kupovati namještaj od Šveđana - zaključio je Biškup.
Nudimo smještaj, topli obrok, ali i prijevoz te vrlo dobra primanja
Zbog sve lošije situacije na tržištu rada Hrvatskoj, u turističkom sektoru, kao i većina poslodavaca na Jadranu, i dubrovačka tvrtka Nautika d.o.o. ima većih problema s pronalaskom radne snage za predstojeću sezonu. Nautika d.o.o. u svom portfelju ima četiri restorana, te u sezoni 2018. zapošljavaju ukupno 134 nova djelatnika.
Riječ je o radnim mjestima kao što su kuhari, konobari, hostese i pomoćni radnici u kuhinji.
- Nudimo vrlo dobra primanja, smještaj od prvog do posljednjeg dana ugovora,troškove prijevoza i topli obrok. Uz ve to, nudimo i ugovore u trajanju od devet mjeseci, kako bi naši zaposlenici nakon isteka ugovora imali pravo na naknadu od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te tako zapravo imali cjelogodišnja primanja - rekao nam je Mladen Močiljanin, voditelj ljudskih resursa dubrovačke tvrtke. Dalje nabraja koje sve druge pogodnosti imaju njihovi zaposlenici. I čemu se novi mogu nadati.
- Što se tiče smještaja, zaposlenici su smješteni po kućama koje su sve opremljene klima uređajima i Wi-Fijem, te ih je najviše po dvoje u sobi. Unatoč svemu navedenom, i dalje imamo većih problema u pronalasku zaposlenika - objasnio nam je.
Gospodin Močiljanin je iznio i njegovo mišljenje iz kojeg razloga nemaju dovoljno radne snage. Problem je, kaže, udaljenost Dubrovnika.
- Kandidati koji traže posao su dosta izbirljivi zbog lokacije, odnosno, kažu kako im je Dubrovnik predaleko, te da bi radije radili sezonu u Istri ili najdalje do Splita - zaključuje priču o problemu nedostatka radne snage Mladen Močiljanin.
Već tri mjeseca tražimo radnike, ali ih ni svijećom ne možemo naći
Od samog osnutka tvrtke, prije tri mjeseca tražimo dvojicu radnika za posao u građevini, ali ih ni svijećom ne možemo naći. Orijentirali smo se na uređenje fasada i trebaju nam ljudi koji u tom poslu imaju iskustva.
Rekao nam je to Patrik Tomić (22), direktor društva TPM BAU, j.d.o.o. iz Međurače. Nude pristojnu plaću koja nije fiksna i zaposlenik nakon probnog roka, kaže, ovisno o radnom učinku, može zaraditi iznadprosječnu plaću.
Patrik se s mlađim bratom i roditeljima vratio iz rodne Austrije u Hrvatsku. Vlasnici tvrtke su otac Niko (57), brat Marsel (20) i Patrik.
On je direktor, ali smo ga našli na aluminijskoj skeli gdje postavljaju termo fasadu. Kaže kako radnika žele prijaviti na punu plaću sa svim doprinosima jer se tako radi i u Austriji. Radnici bi imali pravo na gablec o trošku tvrtke i godišnji u skladu s propisima.
- Pri povratku u rodni kraj roditelja nismo ni sanjali da ćemo imati problem s radnom snagom. U Austriji gdje smo brat i ja rođeni i završili školu takvih problema nema, ali se nadamo da ćemo i to uskoro riješiti - pojašnjava nam Patrik Tomić.
Čekaju da im se jave ljudi koji imaju iskustva i žele raditi, a za to će, kako nam kaže nam biti uredno i na vrijeme plaćeni.
Dunja (28) traži konobare, a i Kristijanov hotel vapi za radnicima
Ugostiteljstvom se bavim 10 godina. Promjene su drastične, i to u negativnom smislu. Najveći problem su nam radnici i nameti.
Kaže to Zagrepčanka Dunja Ćosić (28) koja ima kafić u Zagrebu. Napominje da joj se u dva mjeseca nitko nije javio na oglas za posao. S problemom pronalaska radne snage susreli su se i u opatijskoj hotelskoj grupaciji Amadria Park, koja broji šest Milenij hotela.
- Većina naših hotela radi cijele godine, a zbog povećanog obujma posla ljeti, broj djelatnika povećava se za oko 30% u odnosu na broj stalno zaposlenih. Trebamo oko 150 sezonaca. Selekciju smo započeli još u jesen, većinu naših potreba trenutno smo zadovoljili, no još su neka mjesta otvorena - kaže Ivan Sarajlić iz marketinga Amadria Parka.
Dodaje kako je osnovni problem zbog kojega poslodavci nisu u mogućnosti djelatnicima pružiti iste uvjete kao i konkurencija u EU, taj što su 'naša' izdvajanja za doprinose na plaće višestruko veća te su poslodavci preopterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima. S njim se slaže i vlasnik opatijskih ugostiteljskih objekata Boćarija i Tennis Kristijan Brajković, koji tijekom cijele godine zapošljava trinaest ljudi, ali se svake godine sve više bori s pronalaskom kvalitetne sezonske radne snage.
- Otvoren sam cijele godine, no zimi radim u minusu, ali to činim jer mi je važno zadržati kvalitetne radnike. Moje glavno osoblje za ovu turističku sezonu je spremno, nedostaje mi još nekoliko pomoćnih radnika. Naš problem je taj što kvalitetne radnike ne možemo platiti onoliko koliko ih mogu platiti izvan Hrvatske - kaže Kristijan.