Imate li magičnu formulu s kojom se možete boriti protiv segregacije i ekstremizma u kontekstu migracija?

Pitali su se to predstavnici Austrije, Belgije, Francuske i Danske na Bečkom forumu.

Zaključak i odgovor ujedno je kako sve počinje sa sigurnošću i provedbom vladavine zakona koje nalaže sekularna država. Danska se po tom pitanju istaknula zanimljivom teorijom kako trebamo ''smanjiti našu slobodu jer ljudi vole živjeti u segregacijskom društvu.  

- Ljudi žele živjeti u paralelnim društvima. Odselit će se tamo gdje žive ljudi slični njima. Naše društvo postaje manje liberalno jer pokušavamo riješiti problem integracija. Sada smo prema novom zakonu pomiješali djecu u školama. Država je odredila u koju školu trebaju ići. Nikome se to ne sviđa, niti djeci, a niti roditeljima. Svi se pitaju zašto ne mogu sami odabrati školu za sebe? Zato što to potiče život u paralelnim društvima - tvrdi danski Ministar za migracije i integracije Mattias Tesfaye.

No, škole nisu jedini radikalan potez danske Vlade kojim bi se razbila getoizacija. I sam Tesfaye priznaje da se ljudi vole seliti tamo gdje žive ljudi slični njima što se pokušava izbjeći novom politikom prema indikatorima.

- Sada imamo takvih 20-30 dijelova u Danskoj. Selimo obitelji u druge dijelove grada, razaramo naselja i sve drugo što zvuči poprilično okrutno. Međutim, to je alat mekane politike. Na taj način ćemo poboljšati društvo. Djeca koja su odrasla u tim područjima nisu imala iste prilike kao neka druga djeca. Nisu imali dobre škole, loše su govorili jezik i bili su stigmatizirani – objašnjava Mattias Tesfaye.

Za razliku od danskog modela, flamanski ministar za obitelj, integraciju i ravnopravnost Bart Somers je rekao kako oni u Belgiji po pitanju integracija imaju više volonterski pristup.

Osim što je osoba nužna naučiti jezik i integrirati se na tržište rada prema novim propisima bit će joj dodijeljen i prijatelj tzv.. ''buddy''. Riječ je o belgijskim građanima s kojima su se migranti dužni nalaziti 2 sata tjedno kako bi vježbali jezik, ali i dobili uvid u sasvim drugačiji način života koja ta osoba vodi. 

Francuska se pak nosi sa problemima zatvaranja škola i edukacijskih ustanova koje su u rukama religijskih motiviranih aktera. Kao primjer navela je vrtić u koji idu potpuno pokrivene 4-godišnje djevojčice.

Još jedan od fokusa obračuna je poligamija koja nije u skladu sa sekularnom državom.

Marlene Schiappa iz odjela za državljanstvo pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Francuske navodi kako im u zemlju pristižu 15-godišnje djevojke namamljene od strane ''šarmantnog princa''.

Međutim, nađu se u škripcu kada saznaju da on već ima četiri žene.

Nakon toga im ''princ'' oduzme dokumente i one ostaju prisiljene živjeti u poligamiji.

- Kod nas su prisutni imami koji govore da će žene koje koriste parfem ići u pakao. Mi smo sekularna država. Nama religija ne može diktirati zakone u zemlji. Kao takvi mi imamo jedan zakon koji se odnosi na sve muškarce i žene u Francuskoj – ističe Marlene Schiappa iz odjela za državljanstvo pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Francuske.

Za stvaranje radikalne atmosfere danas su dovoljne društvene mreže, tvrdi Schiappa.

Primjer tome je bio i 18-godišnjak Abdullakh Anzorov koji je ubio učitelja Samuel Patyja jer je na predavanju o slobodi govora pokazivao naslovnicu Muhameda na naslovnici Charlie Hebdoa.

Napadač ne samo da se radikalizirao putem društvenih medija već se putem interneta ''educirao'' kako izvesti sam napad.

- Možete zatvoriti sve sporne džamije, ali teško se boriti sa radikalizacijom koja se dešava putem društvenih medija – naglasila je Marlene Schiappa.

Austrijska ministrica za integracije i obitelj Susanne Raab je istaknula kako se pod religijskim krovom često dešavaju propovijedi govora mržnje. Ljudi su manipulirani podjelom na ''mi protiv njih'' i govori im se da nisu dobrodošli u Austriju.

Kao primjer tome je navela 60 imama čiji dolazak i propovijedanje je financirala turska državna blagajna. Iz tih razloga Austrija je povukla potez kojim je za propovijedanje nužno biti uveden u registar imama.

No, Belgija, Austrija, Francuska i Danska imaju nešto zajedničko.

Žele zadržati europske kulturne vrijednosti i demokratsku vladavinu zakona.

- Ukoliko moja djeca žele odseliti u Katar ili Egipt imat će drugačije vrijednosti. Moramo misliti da ljudi ne dolaze samo sa odjećom u kovčegu, oni u sebi donose svoj sustav vrijednosti. Nemamo ništa protiv  muslimana, ali neke vrijednosti ne funkcioniraju skupa sa našim vrijednostima. Više nismo naivni kao prije 10 -20 godina – zaključio je danski ministar integracija Mattias Tesfaye iz socijaldemokratske struje na Bečkom forumu za suzbijanje segregacije i ekstremizma u kontekstu integracija.