Kibernetički napad na sustave Kliničkog bolničkog centra Zagreb usporio je u četvrtak rad bolnice. Zbog hakera su bili primorani isključiti sve sustave zbog dodatnih provjera, a na rješavanju problema radilo je stotinu stručnjaka. Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor KBC-a Zagreb Milivoj Novak otkrio je u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' da se stanje u toj bolnici normaliziralo.
- Proradilo je praktički sve, skoro sve, bit će još sitnih problema koji će se riješiti tijekom jutra tipa pisača i tako dalje, ali bolnica funkcionira normalno i mislim da malo lakše dišemo svi skupa - rekao je Novak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Informatički sustavi KBC-a Zagreb proradili su u petak ujutro nakon što su otklonjene posljedice jučerašnjeg hakerskog napada, izvijestili su iz bolnice. Bolnički, laboratorijski i radiološki sustavi (BIS, LIS i RIS) ponovno su u funkciji, priopćio je KBC Zagreb.
Sigurnost bolesnika nije bila ugrožena, ponovio je izjavu s jučerašnje izvanredne konferencije kada je istaknuo da podaci pacijenata nisu iscurili. - Svi zahvati, kirurški zahvati koji su bili planirani za jučer su uredno obavljeni - rekao je Novak pa dodao da će tako biti i u petak. Novak je rekao i da za sada nije bilo zahtjeva za novcem te da se nadaju da ni neće.
Ovaj napad vratio ih je 50 godina unatrag, na papir i olovku, rekao je sinoć Novak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
- Rano ujutro kad je ovo krenulo, malo smo se uplašili, prvo ja, i rekli - hajdemo sad zaustaviti program dok ne vidimo da li sigurno možemo ići. Anesteziolozi su provjerili sve što treba provjeriti, rekli da je sigurno i krenuli smo. Ukupno zakašnjenje je bilo minimalno. Laboratorij je radio, sve je radilo, hitna služba nam je bila najveći problem jer ih usporava, a oni moraju biti brzi - rekao je.
Kibernetički napad na najveću zagrebačku bolnicu uslijedio je dan nakon što su hakeri u srijedu popodne napali nekoliko internetskih stranica hrvatskih institucija, među kojima su Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB i Zagrebačka burza koje su proradile oko 20 sati.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić rekao je u istoj emisiji da je napad na bolnicu bio drugog tipa, puno većeg intenziteta i puno složeniji. Napadi na financijske institucije u vrlo kratkom vremenu - od pola sata do sat vremena - su otklonjeni, a posljedice su se otklanjale još neko kratko vrijeme iza toga.
- Štete nisu zabilježene u smislu gubitka podataka, kompromitacije podataka ili bilo kakvih drugih stvari koje bi utjecale na rad, osim što web-stranice tada nisu bile dostupne - rekao je Gršić.
Voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost u Algebri Zlatan Morić rekao je da su napadi na financijske institucije bili takozvanog DDoS (Distributed Denial-of-Service) tipa, dok je napad na KBC Zagreb bio drugačiji. Iza DDoS napada stoji botnet - skupina zaraženih računala kojima hakeri imaju pristup i mogu ih kontrolirati.
- I onda oni u nekom trenutku odluče - OK, idemo napasti, ne znam, Poreznu upravu, i onda milijuni računala u svijetu u principu mogu simulirati legitimne korisnike, a naš sustav nije dizajniran da može prihvatiti tu količinu podataka - objasnio je Morić.
Iz KBC-a su zbog sporosti sustava u četvrtak preusmjerili pacijente u druge bolnice, a građane su tada zamolili da poštede Hitnu dolazaka bez prave nužnosti i bez ozbiljnog problema. U istragu se uključila i policija koja je započela kriminalističko istraživanje kako bi utvrdila sve okolnosti napada. Zbog tajnosti izvida, navode, nisu u mogućnosti otkriti više informacija.