U travnju 2008. akontacijska rata za struju bila je 153 kune, a račun za prošli mjesec bio je 137 kuna, dakle 10,46 posto manji.
No službeni podaci Instituta “Hrvoje Požar” kažu da je cijena struje za kućanstva sa srednjom potrošnjom porasla za 25 posto.

- Razlika je vjerojatno zato što smo prije plaćali struju prema procjeni, a sad plaćamo prema stvarnoj potrošnji - rekli su nam iz zagrebačke tročlane obitelji koja nam je usporedila račune iz 2008. i današnje.

Samo struju plaćaju manje. Imaju dvotarifno brojilo i nastoje što više trošiti jeftiniju struju. Žive u stanu od 50 kvadrata s plinskim etažnim grijanjem, što znači da zimi mogu sami regulirati temperaturu, a i vodu zagrijavaju istim bojlerom. Perilica posuđa “vrti” se svaki dan, perilica rublja nekoliko puta na tjedan, toliko puta se koristi i pećnica.

Komunalije 65 kuna veće

Akontacijska rata za potrošnju plina u prosincu 2008. bila je 260 kuna, a za siječanj 2020. godine platiti je trebalo 365 kuna, dakle 40 posto više.

Za potrošnju vode, odvoz otpada, komunalnu naknadu i uređenje voda obitelj je u travnju 2008. imala račun od 204 kune, a u travnju ove godine 269 kuna, dakle veći je 30 posto. Toliko je poskupio kubik vode - s 11,8 na 15,2 kune.

Rasla je i prosječna plaća, s 5178 kuna neto u 2008. godini, na 6457 kuna lani, no cijene su rasle brže.

Istina, struja i plin su u Hrvatskoj jeftiniji nego drugdje u EU, ali “ubija” nas hrana. U Hrvatskoj je pet posto jeftinija od prosječnih cijena u EU, no Nijemac ima triput veća primanja od Hrvata i dva posto veće cijene hrane od prosječnih u Europskoj uniji.

Hrvat ima manje nego Europljanin

Od kraja 2008. do kraja 2018. u Hrvatskoj su potrošačke cijene porasle 12,5 posto, kaže državna statistika, što znači da su prosječne plaće realno porasle jedva osam posto.

Prema podacima Eurostata, deset kategorija jeftinije je 20 posto u odnosu na EU prosjek, no kad se u obzir uzme kupovna moć, Hrvat si može priuštiti 37 posto manje nego prosječan građanin Europske unije.