Rusi su se jako naljutili što se ime njihova predsjednika Vladimira Putina spominjalo tijekom američke predsjedničke debate između Donalda Trumpa i Kamale Harris.

"Nama se to stvarno, jako ne sviđa", poručio je glasnogovornik Kremlja Dimitri Peškov, "i još uvijek se nadamo da će ostaviti na miru ime našeg predsjednika".

Pa čak i onda kad ga Donald Trump spominje kao svog prijatelja i saveznika.

Očito agenti KGB-a, pa i oni bivši, žele ostati anonimni. Pogotovo kad intenzivno rade na Trumpovu povratku u Bijelu kuću.

A hoće li Vladimir Putin biti tema predsjedničke kampanje u Hrvatskoj? 

Ljubav i razumijevanje

Ne samo zato što je aktualni predsjednik Zoran Milanović u više navrata izražavao razumijevanje i simpatije prema Putinu i Rusiji, kao što je održavao bliske odnose s dvojicom Putinovim agenata na ovim prostorima, Miloradom Dodikom i Viktorom Orbanom. 

Već i zbog utjecaja koji Putin ima na hrvatsku političku scenu, na podrivanje Europske unije i NATO saveza, na promociju krajnje desnice u Europi, na širenje dezinformacija i hibridni rat, ako i na afirmaciju tema koje unose podjele i sukobe u Hrvatskoj i u Europi.

Putin bi trebao biti važna tema na predsjedničkim izborima, ako ni zbog čega drugoga, a onda zbog činjenice da su vanjska politika, obrana i nacionalna sigurnost još uvijek glavne ovlasti predsjednika Republike. Više od, recimo, povećanja penzija, čime se sada zabavlja Milanović.

Ono što je Staljin nekada bio za komuniste, Vladimir Putin danas je za fašiste, rasiste, šoviniste, nacionaliste.

Glasna šutnja

I pitanje odnosa Hrvatske prema Putinu trebalo bi biti jedno od ključnih tema kampanje. A o tome se već godinama na političkoj sceni upadljivo šuti.

Čak je i Andrej Plenković odustao od optužbi na račun lijeve oporbe da su svojedobno u Hrvatskom saboru glasali protiv vojne pomoći Ukrajini, HDZ se umorio od prozivanja "kremljenka" Milanovića, a oporba je ostala zbunjena Milanovićevim odnosom prema Putinu i Rusiji.

I ljevica i desnica kao da se boje izraziti podršku Ukrajini i osuđivati Putinove zločine, jer smatraju da bi time kontrirali neformalnom vođi antihadezeove opozicije, predsjedniku Milanoviću.

A glavni saveznik Ukrajine i kritičar Putina postao je tako predsjednik HDZ-a, stranke koja odnosom prema institucijama, Ustavu, zakonima, pravosuđu, medijima, pretvara Hrvatsku u mali putinovski vilajet. Da ne govorimo o poslovnoj povezanosti s ruskim igračima.

Kako onda Putin ne bi bio tema predsjedničkih izbora?

Pobjeda Ukrajine

Hrvatski birači očekuju da se kandidati odrede prema ratu u Ukrajini. Treba li raditi na ukrajinskoj pobjedi ili, poput Milanovića, tvrditi kako "Rusija ne smije izgubiti"? 

Osim toga, kandidati se trebaju odrediti i prema Putinovim prijetnjama drugim državama, prema njegovoj destabilizaciji Europske unije, kao i prema Milanovićevu protivljenju širenju NATO saveza na Finsku i Švedsku.

Putinov utjecaj bit će vidljiv u raspravama o odnosu prema migrantima i strancima, o odnosu prema ljudskim pravima, pravima manjina, slobodi medija, prema multikulturalizmu, prema Putinovu sponzoriranju malih diktatora na Balkanu i u okruženju, kao i odnosu prema svim vrijednostima koje Rusija već godinama izvozi u pokušaju da oslabi pritisak Zapada i ukine njegovu podršku Ukrajini.

Vanjska politika, a tu se u prvom redu misli na Putina, a onda i na Izrael i Palestinu, trebala bi - pored odnosa prema HDZ-ovoj vladi - biti najvažnija tema predsjedničke kampanje.

Putin je saveznik

Amerika se nadalje iščuđava nad činjenicom da Donald Trump i Republikanci ne reagiraju na otkrića da Rusi sponzoriraju desničarske influencere, novinare i političare, te da je ruska podrška Trumpu konstantna još od 2016. godine, jer ne shvaćaju da je taj dio političke scene podršku Rusije njihovoj rasističkoj, šovinističkoj nativističkoj, izolacionističkoj, antimigrantskoj politici, smatraju dobrodošlom.

Rusija je njihov saveznik u borbi za Bijelu kuću.

Hrvatska bi u predsjedničkoj kampanji trebala osvijestiti takav ruski utjecaj.

Putin je program

Putinova sjena nadvit će se nad ove izbore i pobjeda Zorana Milanovića mogla bi ponovno u ruskim medijima biti dočekana hvalospjevima i popraćena srdačnim čestitkama.

Pitanje je kako će se prema Putinu i Rusiji postaviti ostali kandidati. Primjerice, Dragan Primorac koji se javno vezao uz Izrael i koji ima podršku proukrajinskog Plenkovića. Ili Ivana Kekin čija stranka je često izbjegavala kritizirati Milanovića zbog odnosa prema Rusiji, Putinu, Dodiku, Orbanu, migrantima...

Ili nova iznenadna kandidatkinja Aurora Weiss, savjetnica Putinova pionira, ruske uzdanice i Milanovićeva prijatelja Milorada Dodika.

Jer upravo odnos prema Putinu politička je legitimacija ideološkog profila i izbornog programa svakog od kandidata.

Vladimir Putin postao je razdjelnica između europske, moderne, liberalne demokracije ili proruske, rasističke, fašističke, terorističke autokracije.

"Onaj koji ne želi da se njegovo ime spominje" u predsjedničkim debatama uvelike će krojiti hrvatsku predsjedničku kampanju, kao što kroji izbore u europskim državama, a naročito u SAD-u.

Putin je opasnost, koliko god se šutjelo o tome.