Stotine kilograma marihuane koja je tijekom ožujka isplivala u moru na hrvatskom jugu ponukala je kriminaliste na raspravu o tome kako je tamo dospjela i kome je bila namijenjena.
I dok policija još uvijek istražuje tko je i zašto odbacio pakete marihuane, magistar kriminalistike s više od 40 godina iskustva u radu na ovoj problematici Dubravko Klarić, smatra kako silna droga nije bila namijenjena našem tržištu.
- U krijumčarskim okvirima mi smo još uvijek mala zemlja i tržište, te smo u međunarodnim okvirima već desecima godina uglavnom prepoznati kao tranzitna zemlja, a tako će vjerojatno ostati i u budućnosti - objasnio je Klarić.
Najraširenija droga, kako kod nas, tako i u Europi, i u prošloj godini je bila marihuana, navodi se u Europolovom izvješću o prijetnjama za 2017. godinu.
- Većinu marihuane i dalje proizvode kriminalne skupine u Albaniji. Ona do nas najčešće stiže preko Makedonije. U našu zemlju ulazi kopnenim putem, u kamionima ili automobilima u kojima su krijumčari napravili lažne pretince za veće količine droge ili pak morskim putem. U ovom posljednjem slučaju, vjerojatno je došlo do “kratkog spoja” u komunikaciji među krijumčarima ili su se preplašili policijske kontrole čim su drogu odbacili u more - objasnio je Klarić, autor edukativne knjige “Droga, ovisnosti i nasilje”.
Krijumčari znaju ponekad, dodaje, namjerno baciti pakete u more na koje su prethodno stavili uređaj za praćenje, a potom ih druga ekipa locira putem GPS-a i pokupi. Kriminalisti su još 1970-ih detektirali “balkansku rutu”, kojom se heroin iz zemalja tzv. zlatnog polumjeseca, uglavnom Afganistana i Pakistana, preko tadašnje Jugoslavije krijumčario u Europu. Balkanska ruta danas ima više krakova koji vode preko Hrvatske i ostala je glavni put krijumčarima heroina.
- Velike količine stimulativnih droga iz skupine amfetamina proizvode se u zemljama oko Saudijske Arabije, Jemena i Sirije. Za njima često posežu teroristi jer pod njihovim utjecajem ne osjećaju glad ni žeđ, puni su energije i agresivni. Činjenica da se dio laboratorija preselio u te zemlje govori da postoji veza između terorizma i proizvodnje droge - smatra Klarić.
Posljednjih godina raste prodaja droga putem tzv. darkneta (internetsko crno tržište) što predstavlja nove izazove za istražitelje koji obično pokušavaju prekinuti krijumčare na samoj ruti. Inače, najveću zapljenu marihuane u 2016. imali su zagorski policajci. U rujnu su zaustavili Srbina s 141,2 kg te droge skrivene u auto-prikolici. U listopadu i studenom vukovarski policajci su na Bajakovu zaplijenili 79,5 kg heroina.
Najviše ovisnika u Zadru, slijedi Istra
U prevenciji ovisnosti o heroinu prošlih godina dobili smo puno bitaka, ponosno kaže Dubravko Klarić, savjetnik u Vladinu Uredu za suzbijanje zlouporabe droga.
Statistički gledano broj novih heroinskih ovisnika u stalnom je padu, no realna slika znat će se kroz desetak godina jer toliko obično prođe prije nego se novi ovisnik prijavi na liječenje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. godinu, jer se podaci za 2016. još analiziraju, registriranih ovisnika bilo je 7533. Očekivano, najviše je ovisnih o opijatima, njih 6123. Ovisnika koji su se prvi put prijavili na liječenje bilo je 844. Od toga njih tek 175 ima problem s opijatima. Najviše liječenih ovisnika na 100.000 stanovnika bilo je u Zadarskoj, slijede Istarska pa Šibensko-kninska županija. Čak 967 ljudi liječilo se od ovisnosti o kanabisu.