Slučajevi potencijalnog trovanja gaziranim pićima u Hrvatskoj izazvali su u javnosti opću paniku, a mnogi su odmah prestali s konzumacijom navedenih napitaka. U svemu tome moguće je da neki ljudi, nakon što popiju gazirano piće, osjete tegobe koje su na psihičkoj bazi i nisu realne.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je kako je moguće da je došlo i do psihogene reakcije kod nekih ljudi.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, dr. Davor Vagić, tako nam je rekao da je jedan pacijent kojeg su zaprimili u bolnici zbog, kako je sam naveo, tegoba nakon konzumacije gaziranog napitka imao samo blagu upalu grla.
- Pacijent je pregledan, rekao je da je osjetio grebanje u grlu. Otpustili smo ga iz bolnice jer mu je ustanovljena blaga upala grla - rekao nam je dr. Vagić.
Razgovarali smo s prof. dr. sc. Gordanom Rubešom, psihijatricom iz KBC-a Rijeka, koja nam je rekla kako je moguće da se kod nekih osoba pojave tegobe na psihičkoj bazi, koje nisu vezane uz ikakvo trovanje.
- Nije za očekivati da će mnogo ljudi iz osobnog straha potražiti liječničku pomoć, a da nisu popili piće koje bi bilo suspektno. No uvijek imamo jedan postotak onih koji su anksiozniji još od ranije. Kad ljudi imaju samo djelomične informacije o tome što se događa, svatko na svoj način interpretira situaciju - objasnila je za 24sata prof. dr. sc. Gordana Rubeša, psihijatrica iz KBC-a Rijeka.
Navodi kako će populacija koja je inače sklonija anksioznosti razviti takve simptome straha i otići na hitnu i zbog najmanjih simptoma koje imaju, poput blage upale grla.
- No nije za očekivati da situacija poprimi pandemijske razmjere straha i da će veliki postotak ljudi nahrupiti u bolnice zbog simptoma koje bi povezali uz konzumaciju eventualno neispravnog pića - rekla nam je prof. dr. sc. Gordana Rubeša.
'Treba naglašavati što je pozitivno'
Opisuje kako bi one osobe koje su direktno povezane s ovim osobama koje su završile u bolnici mogle izazvati (anksiozno) namjerno povraćanje.
- Međutim, to su osobe iz kategorije onih koji imaju blaže ili teže duševne smetnje. Neurotske strukture koje se teško nose sa stresom i psihotične osobe mogu ugraditi dio realiteta u svoju psihopatologiju, to je skupina ljudi za koje znamo od ranije imaju psihičke poremećaje i nezrele mehanizme suočavanja sa stresom koji im mogu pogoršati sliku duševnog oboljenja. Oni mogu razviti blaže simptome straha i panične napadaje - rekla je za 24sata prof. dr. Gordana Rubeša, psihijatrica iz KBC-a Rijeka.
Ističe kako je izuzetno važno da stručnjaci koji se bave slučajevima povezanima sa sumnjom na trovanje pićima jasno komuniciraju s javnošću i na vrijeme sve obavijeste o tome što su pokazali nalazi istrage.
- Tad će splasnuti strah koji može biti prisutan u općoj populaciji. Važno je da ne vlada šutnja jer je to najveća agresija s obzirom na to da svaki čovjek na svoj način tad analizira događaje. U svemu je važan i način na koji izvještavaju mediji. Ton izvještavanja treba biti umirujući. Treba naglašavati što je pozitivno te da svi ti izolirani slučajevi govore o blagim kliničkim slikama i da osobe nisu životno ugrožene - istaknula je psihijatrica Rubeša.