To je to što me zanima!

Start kurikularne reforme, 464 učenika susreće se s izazovom

Nova školska godina počela je u ponedjeljak za nešto više od 464 tisuće učenika hrvatskih osnovnih i srednjih, od kojih će više od 150 tisuća obuhvatiti kurikularna reforma koja se od danas provodi u svim školama
Vidi originalni članak

U školsku godinu 2019./2020. kreće 318 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 38 tisuća prvašića i gotovo 146 tisuća srednjoškolaca.

Ove školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano je petstotinjak učenika manje nego prošle. Najviše je prvašića upisano na području Grada Zagreba (8 tisuća), a slijede Splitsko-dalmatinska županija s gotovo 4400 učenika prvih razreda i Zagrebačka s 2800. Najmanje je prvašića, 363, upisano na području Ličko-senjske županije.

Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u prve razrede srednjih škola u ljetnom roku upisano je 40 tisuća učenika, od čega ih je nešto više od 11 tisuća odabralo gimnazijske, a nešto manje od 26,5 tisuća strukovne programe. Glazbene i umjetničke programe upisalo je oko 2,5 tisuće učenika.

Reforma u svim školama

Kurikularna reforma ove jeseni ulazi u sve hrvatske škole i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika.

Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.

BLAŽENA DIVJAK: 'Spremni smo za reformu, čak 80 posto učitelja je motivirano'

Učenike ove godine očekuju nove metode poučavanja, nove metode vrednovanja, ali i novosti u ocjenjivanju. Kako ističu iz MZO, odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kurikulumima osnova su za kriterijsko vrednovanje, a na taj se način učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu.

Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11 posto) kalendar po kojemu zimski odmor počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava počinje 20. travnja.

Više od 30 posto škola (33,38, odnosno 451 škola) odabralo je kalendar koji uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela - prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.

U odabiru toga modela prednjače Varaždinska, Zadarska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija.

Nastava završava 17. lipnja, odnosno 22. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole.

MINISTRICA DIVJAK: 'Ovo je najobuhvatnija reforma, želimo smislenije obrazovanje'

Nadležne ustanove pozvale vozače da poštuju prometne propise

Nadležne ustanove i ove su godine pozvale vozače i roditelje da poštuju prometne propise i vode računa o sigurnosti djece i njihovu prijevozu jer tako mogu sačuvati živote najmlađih i spriječiti tragedije na prometnicama, na kojima je u ovoj godini život izgubilo šestoro djece do 18 godina.

Tradicionalnom edukativno-promidžbenom akcijom "Poštujte naše znakove" policija, radeći s djecom, roditeljima i školama želi doprijeti do odraslih i malih. Učenike prvih razreda uče prometnim znakovima i pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu, ukazujući im protom na osnovne opasnosti, a vozače u roditelje senzibiliziramo da budu svjesni opasnosti u prometu i da to promatraju iz dječje perspektive.

U sklopu akcije policajci su u školskim zonama pregledali prometnu signalizaciju i zatražili, gdje je to bilo potrebno, da ju se dovede u ispravno stanje.

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 23

  • 09.09.2019.

    Moja kcerka ide u gimnaziju 2. Razred i kod njih je tek sljedece godine reforma .. tj ove su jos po starim pravilima

  • mladen973 09.09.2019.

    Ništa novoga i do sada su se ocjene svakako davale, upravo iz tog razloga su se mamini i tatini debili miljenici nastavnika upisivali gdje žele i zauzimali mjesta boljim učenicima koji su zbog nesimpatičnosti imali lošije ocjene. To je nasljeđeno od juge djeca doktora moraju biti doktori, djeca direktora direktori, političara političari itd, zato nam nažalost država ode u PM a mladi van.

  • SnakeFarmer 09.09.2019.

    Ne moze gore od ovoga kako je trenutno, djeca gube previse vremena u bubanju nepotrebnih pojmova koji im nikada nece trebati u zivotu (doslovno nikada), jos samo da izbace vjeronauk iz skole i mozemo krenuti prema nekakvom boljem obrazovnom sustavu. Jedina steta je sto je bolje skolstvo u Hrvatskoj, to znaci bolja i kvalitetnija radna snaga za dijasporu.

Komentiraj...
Vidi sve komentare