S obzirom na potres koji je zahvatio šire područje Grada Zagreba te na materijalne štete koje je potres prouzročio, Hrvatski ured za osiguranje poslao je priopćenje kojim želi obavijestiti javnost o ključnim stavkama vezanim uz osiguranje imovine kod društava za osiguranje, kao i rokovima i načinima prijave šteta.
O osiguranju stambenih zgrada vode računa suvlasnici odnosno upravitelji zgrada, pri čemu su predmet osiguranja građevinski objekti koji su na upravljanju kod pojedinog upravitelja, kako njihovi stambeni i poslovni dijelovi, tako i svi njihovi zajednički dijelovi u koje spadaju zajednički prostori zgrade (ulazno predvorje, stubište i površine izvan stanova i poslovnih prostora, podrum, sklonište, sušiona, praona rublja, potkrovlje, nadstojnički stan, prostor za odlaganje kućnog otpada, zajedničke društvene prostorije i sl.), ostali prostori koji mogu pripadati vlasnicima (šupe i tavani, te garaže ukoliko se nalaze u osiguranom građevinskom objektu), temelji i podrumski zidovi, sve ugrađene instalacije, te svi ugrađeni uređaji i oprema (dizala, centralno grijanje s cisternom za gorivo, bojleri, hidrofori, uređaji za klimatizaciju i dr.). Naglašavamo da je osiguranje od potresa dopunski rizik te je kao takav morao biti ugovoren od strane upravitelja zgrade kako bi se ostvarilo pravo na isplatu osigurnine odnosno naknadu štete.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svi građani koji su sklopili ugovor o osiguranju imovine (građevinski dio, stvari kućanstva) s uključenom dopunskom opasnošću/rizikom potresa mogu se obratiti svom osiguratelju i prijaviti štetu koju će osiguratelj rješavati u sukladno ugovorenim pokrićima i zakonom i ugovorom određenim rokovima.
Kasko osiguranje motornih vozila može i ne mora pokrivati štetu nastalu uslijed potresa, ovisno o ugovoru o osiguranju i uvjetima osiguranja pojedinog osiguratelja. Osiguranici trebaju provjeriti vlastiti ugovor o osiguranju i uvjete osiguranja, te sukladno svom ugovoru napraviti prijavu štete. Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti ne predviđa pokrivanje štete od potresa budući da se radi o osiguranju od odgovornosti.
Hrvatski ured za osiguranje apelira na strogo pridržavanje odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite te poziva građane da se pridržavaju svih sigurnosnih uputa te stoga preporuča da se šteta prijavljuje internetskim putem. Za komunikaciju prema osigurateljima dostupne su njihove Internet stranice, adrese elektronske pošte te info telefoni pojedinih društava za osiguranje, a hrvatski osiguratelji spremni su operativno zaprimiti zahtjev i riješiti ga u zakonskom roku
Posebno ukazujemo svim osiguranicima da mogu slijediti upute koje društva za osiguranje objavljuju na svojim Internet stranicama te prethodno proučiti sklopljeni ugovor o osiguranju i ugovorena pokrića. Pojedini rokovi koji se navode u uvjetima osiguranja (rok od tri dana za prijavu štete) su instruktivne prirode te zbog njihovog nepridržavanja ne može doći do gubitka prava iz osiguranja ili bilo kakvih štetnih posljedica za osiguranika, što potvrđuje dosadašnja praksa društava za osiguranje koja je i sukladna odredbama Zakona o obveznim odnosima (čl. 942.)
Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranja u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.