Jeste li se ikada pitali kako bi mogla izgledati za 50 godina? Postoje razni scenariji i mogućnosti, a izložbeni paviljon "Hrvatska 2074. - pogled u budućnost" daje pravi uvid u to.
Izložba je osmišljena u prigodi obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Croatia osiguranja, najstarije i najveće hrvatske osiguravajuće kuće, a u realizaciji je sudjelovalo tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika. Analizirali su činjenice i trendove te putem dubinskih rasprava izradili različite scenarije hrvatske budućnosti. Budući da budućnost nije zadana, ponudili su tri verzije – optimističnu, pesimističnu i realističnu. Svoje scenarije prikazali su kroz pet kratkih filmova na temu gospodarstva, ekosustava, demografije, kulture i zabave te međunarodnih odnosa.
- Prošlost je temelj svega onoga što je Croatia danas - tržišni o digitalni lider i predvodnik u inovacijama, a budućnost je prostor u kojem napredujemo i stvaramo nove prilike. I zato ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. S vodećim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima, umjetnicima i dizajnerima analizirali smo činjenice i trendove te izradili različite scenarije hrvatske budućnosti. U Paviljonu ćete vidjeti naprednu i inovativnu Hrvatsku, ali i Hrvatsku punu problema koje nismo počeli rješavati već danas. Mjesta za optimizam i svijetlu budućnost ima, ali sve ovisi o tome kako ćemo iskoristiti potencijale koje imamo i odgovoriti na izazove koji su pred nama. Ova izložba je poziv da zajedno razmislimo kakvu Hrvatsku želimo i kako stvoriti Hrvatsku u kojoj želimo živjeti - rekao je na medijskom predstavljanju Paviljona Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.
Optimistični scenariji nam omogućuju uvid u budućnost koja nam se otvara ako mudro iskoristimo vlastite potencijale i ako globalne elite postanu svjesnije odgovornosti za budućnost čovječanstva te promijene svoj odnos prema prirodi, okolišu i čovjeku. Pesimistični scenariji daju nam uvid u prilike koje bi mogle uslijediti ako na globalnoj razini, razini Europske unije i Hrvatske ne nađemo adekvatne odgovore na izazove kao što su klimatske katastrofe, masovne migracije i negativni utjecaj tehnologije. Između te dvije krajnosti nalaze se realistični scenariji budućnosti koji su s jedne strane određeni postojećim zbivanjima i trendovima, a s druge nadom da možemo svjesnije i odgovornije upravljati vlastitom sudbinom.
- Ovo je bilo nešto sasvim drugačije za mene. Predviđati budućnost je iznimno teško budući da budućnost nije zadana. Bez obzira na to što se oslanjamo na neke znanstvene činjenice, moramo imati na umu prijelomne trenutke koje nitko ne može predvidjeti. Bilo je zanimljivo sudjelovati u stvaranju scenarija te čuti raznolika mišljenja stručnjaka - kazao je Božo Skoko, sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti te suvlasnik Millenium promocije.
U realističnim scenarijima Hrvatska tako 2074. godine postaje članica reformiranih europskih političkih i vojnih saveza nastalima na temeljima EU, suočavat će se za značajnim promjenama demografske slike, povremenim međureligijskim i međuetničkim napetostima. Hrvatska bi također mogla imati 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji. Klimatske promjene bit će ozbiljan problem, a podizanje Jadranskog mora uzrokovat će česte poplave. Jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje su obnovljive zalihe pitke vode.
U pesimističnim scenarijima Hrvatska će imati tek tri milijuna stanovnika te će klimatske promjene uzrokovati rast temperatura iznad 50 stupnjeva Celzijevih. Turizam će gotovo nestati, a zbog podizanja razine mora neće biti starih jezgri gradova. Zbog dominacije umjetne inteligencije neće više biti kreativnih poslova.
Multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan.
U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića, Kristijan Kotarski, Daniela Angelina Jelinčić, Tihoni Brčić, Josip Mikulić, Feđa Vukić, Zrinko Čustonja, Božo Skoko, priznati znanstvenici poput Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode, seizmologa Tomislava Fiketa. Tu je i intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, proslavljeni hrvatski skladatelj i pijanist Matej Meštrović, ali i legenda hrvatskog skijanja Ivica Kostelić i niz drugih uglednika. Produkciju ovog izazovnog projekta potpisuju Millenium promocija i Bruketa & Žinić & Grey.