Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ovlastio je predsjednika tog tijela, HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića, da zajedno sa stručnim službama ovih dana izradi nacrt Kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika u Saboru. Podloga za ovaj dokument bit će nacrt koji je radna skupina izradila 2018. na inicijativu tadašnjeg predsjednika Sabora, Mostovog Bože Petrova.
- Mislim da je to dobra podloga, još će se malo doraditi pa kad se izradi novi prijedlog uputit ću ga svim Klubovima na očitovanje - poručio je Bošnjaković.
Izrada Etičkog kodeksa
Iako se povela rasprava o svrsi takvog dokumenta, članovi Odbora su naposljetku podržali da se on izradi i donese.
- Ne vidim potrebu dodanog donošenja propisa pored Poslovnika i Zakona o sukobu interesa, ali me inspirirao stav kolege Raspudića koji je rekao da od njega ne može biti koristi, a ni štete pa ću ostati otvoren za podržati dobre prijedloge - rekao je SDP-ov Arsen Bauk.
Propisivati da ljudi moraju biti pošteni i ne smiju jedni druge vrijeđati je ispod dostojanstva, smatra profesor Pravnog fakulteta Branko Smerdel.
- Pitanje je hoćemo li biti u stanju postići ono što se njime želi postići. Za razliku od zakona koji su u sferi države, etika je u sferi pojedinca, ali to ne znači da ne trebamo to učiniti - istaknuo je SDSS-ov Milorad Pupovac naglasivši da je u onda u tom Etičkom kodeksu važno osnažiti važenje pravila.
Sloboda izražavanja jedno je od ključnih ljudskih prava za demokratična društva i itekako je važno da se u parlamentima može slobodno raspravljati o svakoj temi uz puno poštivanje slobode govora, istaknula je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
- Istovremeno, treba li u takav govor uključivati uvrede koje imaju elemente rasizma, seksizma, homofobije ili bilo kakvog drugog sličnog predznaka, da li to doprinosi kvaliteti demokratske debate, iz perspektive institucije na čijem sam čelu zasigurno ne, međutim, to je pitanje pažljivog draftiranja odredbi Etičkog kodeksa i ozbiljnog razumijevanja gdje su te granice pa onda ne samo u samom govoru nego i u sankcioniranju neprimjerenog govora - rekla je.
Na to je Bauk istaknuo kako u zadnje vrijeme HDZ-ovci oštro reagiraju kad se vladu naziva kvislinškom, što po njegovu mišljenju nije govor mržnje. Pa je za mišljenje upitao pravobraniteljicu.
- U svakom pojedinom kontekstu svake rasprave treba to razmatrati, ali i još nešto, kod govora mržnje treba razgraničiti, a ja bih rekla da ovo sigurno nije govor mržnje u onom užem kazneno-pravnom smislu. Treba se gledati u širem kontekstu uz što se to može vezati, vrlo je teško u ovom konkretnom kontekstu to vezati uz neku osnovu. Treba gledati tko je točno rekao i u kojem kontekstu - rekla je pučka pravobraniteljica, na što se pobunio HDZ-ov Branko Bačić.
- Nije mi jasno da ste mogli reći da kad se u Saboru nekog političara nazove "kvislingom" da vi to ne podvlačite pod govor mržnje - rekao je.
Nije sve što je izrečeno, a što prelazi granicu slobode izražavanja i što nije govor mržnje, ujedno i dopušteni govor, dodala je Šimonović Einwalter.
- Postoji nešto što je uvreda, nešto što je kleveta, prijetnja, a da pri tom ne mora biti i govor mržnje - istaknula je.
Orešković uputila prigovor zbog izbacivanja zastupnika Lenarta
Raspravili su i prigovor protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je uputila zastupnica Centra Dalija Orešković nakon što je predsjedavajući Željko Reiner prošlog tjedna izbacio sa sjednice HSS-ovog zastupnika Željka Lenarta i to na dva dana. Orešković spornim vidi što je Reiner upao u riječ Lenartu i dao mu opomenu i prije nego što mu je isteklo vrijeme za govor, ali i što mu je stegovnu mjeru udaljenja sa sjednice u dvostrukom trajanju izrekao dan prije glasanja. U istoj situaciji se našao još jedan HSS-ovac, čelnik te stranke, Krešo Beljak.
- Po Poslovniku zastupnik ima pravo na 30 sekundi obrazloženja, prva upadica predsjedavajućeg je bila već nakon pet sekundi, a prije isteka tog vremena mu je već izrečena i mjera udaljenja sa sjednice. Od jeseni smo nekako s tom praksom udaljenja sa sjednice uznapredovali, očito se osjeća nervoza, no strukturni problem koji me zabrinjava je što je u konkretnom slučaju stegovna mjera udaljenja u dvostrukom trajanju bila izrečena dan prije dana glasanja i taj zastupnik nije mogao pristupiti na glasanje, kao ni još jedan zastupnik iz istog Kluba - istaknula je naglasivši kako je onemogućavanje zastupnika da prisustvuju glasanju ozbiljan ustavnopravni problem.
S njom se složio i Đorđe Gardašević, također profesor Pravnog fakulteta.
- Taj dio Poslovnika treba bolje urediti, zabrinjava me ako postoji praksa izricanja opomena udaljenja sa sjednice na način da zastupnik može propustiti dan glasanja i to je ozbiljan problem. Imamo situaciju koja je čista neustavnost, odredbe Poslovnika i samog Ustava su u koliziji, treba izbjegavati takvu vrstu sankcije, a apsolutno je neprihvatljivo udaljenje koje dovodi do nemogućnosti glasanja - poručio je.
Istog stava je i profesor Smerdel.
- Protuustavno je da predsjedavajući oduzima nekome mogućnost glasanja. Ne misli da su predsjedavajući to namjerno učinili, nisu bili očito svjesni, ali je protivno parlamentarnog rada oduzimanje mogućnosti glasanja - istaknuo je.
Bauk je u tom slučaju stao u obranu Poslovnika i pročitao odredbe u kojima stoji da se to može.
- U konkretnom slučaju se ne mogu složiti da nije u skladu s Poslovnikom, a je li u skladu s Ustavom, o tome ću razmisliti - rekao je.
Profesor Gardašević je opetovao kako je Poslovnik u tom dijelu, kao i nizu stvari, neustavan. Potom je Bauk uputio prijedlog da se Poslovnikom uredi mogućnost predsjedatelja da zastupnike udaljavaju sa sjednice, ali da na glasanju mogu sudjelovati. Obzirom da će se Poslovnik očito i mijenjati, oko čega je Predsjedništvo Sabora već imalo sastanak, Bauk je istaknuo kako će to biti jedan od prijedloga SDP-a.
HDZ-ova Marija Jelkovac je ukazala kako Odbor prigovor treba odbaciti jer Orešković niti nema legitimitet podnijeti ga, s čime se složila i zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ. Obje su ukazale i na to pojedini zastupnici zaista krše Poslovnik javljajući se za njegovu povredu, a ustvari kroz taj institut repliciraju jedni drugima, te se oglušuju na opomene predsjedavajućih.
Potom je i predsjednik Odbora pojasnio da im prigovor na izricanje stegovne mjere može podnijeti samo zastupnik kojem je ona i izrečena.
- Drugi zastupnici o nekom slučaju mogu podnijeti zahtjev za mišljenjem Odbora, ali ne i prigovor. U ovom slučaju prigovor je mogao podnijeti samo zastupnik Lenart - istaknuo je Bošnjaković, a članovi sukladno tome odbacili prigovor.
Zahtjev za mišljenjem podnijela i Vidović Krišto
Zahtjev za mišljenjem Odbora podnijela je nezavisna Karolina Vidović Krišto, koju je predsjednik Sabora Gordan Jandroković izbacio ovog tjedna na samom početku aktualnog prijepodneva. Naime, ona se tada javila za povredu Poslovnika želeći ukazati da ga krši upravo Jandroković ignoriranjem prijedloga upućenih u saborsku proceduru, ali i neodgovaranjem na zastupnička pitanja. Upozorila je kako njezin zahtjev za razrješenjem Danijela Žambokija s čelnog mjesta HERA-e jer je krivotvorio životopis nije, ne samo uvrstio na dnevni red, nego nije ništa na njega ni odgovorio. Kao što joj već dvije i pol godine ne odgovara na zastupničko pitanje. Tijekom te sjednice je dobila dvije opomene jer je Jandroković ocijenio da je ona povrijedila Poslovnik javivši se za njegovu povredu, a potom i treću kad se treći put javila da bi najavila kako će se žaliti Odboru za Ustav. Već tada je u njenu obranu stao SDP-ov Bauk ukazavši Jandrokoviću da joj nije mogao dati treću opomenu zbog najave podnošenja mišljenja Odboru, a rasprava je završila tako da je Vidović Krišto revoltirano nastavila kritizirati predsjednika Sabora pa od njega dobila i četvrtu opomenu, koja znači izbacivanje sa sjednice.
- Predsjednik Sabora obavlja svoj posao nesavjesno i neodgovorno. Vidi se nervoza i radi predstave za vrijeme sjednica, događa se degradacija Sabora i to nije slučajno. To se radi namjerno da bi se blokirao rad Sabora, takvo ponašanje i vođenje sjednica kao da vodi seosku birtiju ima za cilj destrukcije Sabora - naglasila je Vidović Krišto na Odboru, a Bauk opet obrazložio da je neopravdano dobila tu treću opomenu.
- Ona je najavila sukladno Poslovniku da će se žaliti Odboru i tad je suprotno Poslovniku dobila treću opomenu. Predsjednik Sabora puno nepotrebno sudjeluje u polemikama sa zastupnicima, to prije nije radio, i dosta je odgovoran za eskalaciju povećane adrenalinske injekcije na sjednicama. Mislim da treba malo smanjiti taj doživljaj, neka pogleda vođenje sjednica bivšeg potpredsjednika Milijana Brkića, koji je izricao opomene s puno manje tenzija. Ne vidim potrebu sudjelovanja u replikama od strane predsjednika Sabora, to ionako rade zastupnici HDZ-a i zastupnica Krišto je u pravu - poručio je.
Bošnjaković je istaknuo kako prema odredbama Poslovnika predsjedatelj ima pravo zastupnika koji govori o drugim temama odmah prekinuti te da je u konkretnom slučaju Jandroković zastupnici izrekao stegovne mjere sukladno Poslovniku.
Odbor je usvojio i odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.
- Dobili smo u Klubu Možemo umjesto Vilija Matule Jelenu Miloš i na ime toga što je žena dobivaju 10 posto više sredstava - pojasnio je Bošnjaković, a Bauk mu ukazao kako se u odluci potkrala greška te da se novac dodjeljuje stranci Domovinski pokret Miroslava Škore koja se više tako ne zove nego je promijenila naziv u Domovinski pokret.