Izaslanici njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u nedjelju su podržali svoj prvi program u kojem stoji da islam nije spojiv s ustavom zemlje i poziva na zabranu minareta i burki.  

AfD, osnovan prije samo tri godine, dobiva poticaj od europske migrantske krize tijekom koje je više od milijun većinom muslimana migranata došlo u Njemačku prošle godine. Stranka nema zastupnika u saveznom parlamentu u Berlinu, ali ima članove u polovici parlamenata od 16 njemačkih saveznih država.

Prema istraživanjima javnoga mišljenja AfD ima potporu od 14 posto postavši ozbiljan izazov konzervativcima njemačke kancelarke Angele Merkel i drugim utjecajnim strankama uoči saveznih izbora 2017. One isključuju bilo kakvu koaliciju s AfD-om.

U emocionalnoj raspravi drugoga dana stranačkog kongresa u gradu Stuttgartu mnogi od 2000 izaslanika pozdravili su pozive s pozornice da se uvedu mjere protiv "islamskih simbola moći" i izrugivali se pozivima na dijalog s njemačkim muslimanima.

"Islam nam je stran i zbog toga se ne može pozivati na načelo vjerske slobode u istom stupnju kao kršćanstvo", rekao je Hans-Thomas Tillschneider, AfD-ov zastupnik iz savezne države Saska-Anhalt, na što je dobio buran pljesak, javlja agencija Reuters. 

Merkel kaže da je sloboda vjere za sve zajamčena njemačkim ustavom, a u mnogo prigoda je ustvrdila kako je islam dio Njemačke.

"Islam nije dio Njemačke", a minareti, mujezinovi pozivi i pokrivanje muslimanki "treba zabraniti", odlučili su izaslanici na kongresu AfD-a, javlja France Presse.

Dvorana je izviždala umjerenije govornike koji su primjerice pozivali da se "zaustavi islamizacija, ali uspostavi dijalog s islamom".

"Islam je zapravo politika!", uzvratio je jedan govornik dok je drugi upozoravao na "šerijat, bombaške napade i prisilne brakove".

Oko 2000 ljevičarskih prosvjednika sukobilo se s policijom u subotu dok su nastojali spriječiti prvi kongres AfD-a. Oko 500 ljudi je privedeno, a 10 policajaca je lakše ozlijeđeno, rekao je glasnogovornik policije.

Kao što se i očekivalo, pitanje identiteta i religije prevladavalo je u raspravama, a i najliberalnije krilo stranke zauzelo za zaštitu "zapadne kršćanske kulture", odnoseći se prema islamu kao prema stranom tijelu, rekao je u svom govoru Joerg Meuthen, glasnogovornik stranke.

"U ljeto 2015. svi su mislili da smo mrtvi", podsjetila je u subotu u prigodi otvorenja kongresa supredsjednica stranke Frauke Petry zadovoljna uspjehom stranke koja je postala treća politička snaga u zemlji.

U želji da "osvoji većinu" u parlamentima saveznih država kao što obećava njegov glasnogovornik, AfD se od stranke protiv eura 2013., kada je osnovana, prometnuo u protuimigrantsku u jesen 2015., u vrijeme velikog priljeva migranata, pa u protuislamsku nakon zatvaranja granice.

Domaćin stranačkog skupa, Joerg Meuthen, definirao je u subotu svoju stranku kao mješavinu "modernog konzervatizma", "velikog liberalizma" i "zdravog patriotizma zajedničkog svim ljudima dobre volje".

Pozvao je da se okrene leđa "Njemačkoj iz 1968. zaraženoj crveno-zelenom ljevicom" i valoriziraju "pozitivni aspekti njemačke povijesti na kojima se temelji njezin identitet", izrazivši žaljenje što se njemačka prošlost službeno "svodi" na nacizam.